MOSKVA - Najava ruskog milijardera Mihaila Prohorova (46) da će se kandidovati za predsjedničke izbore u martu iduće godine, zasjenila je danas na trenutak sve političke teme u Rusiji i izazvala otpor opozicionara.
Da li je Prohorov riješio da zaplovi na talasu narodnog nezadovoljstva i da zaista pokuša da bude glavni izazivač premijera Vladimira Putina, koji je već podnio zvaničnu kandidaturu za predsjednika, ili je milijarder samo jednokratni "projekat Kremlja", to je prva dilema s kojom je suočena ovdašnja javnost.
Ono što je nesporno jeste da jedan od petorice najbogatijih Rusa ne odustaje od političkih ambicija, pa je tako poslije ljetošnje neuspjele avanture na čelu proevropske partije “Prava stvar”, danas saopštio da je donio “najvažniju životnu odluku” o kandidovanju za predsjednika.
Ističući motive za predsjedničku kandidaturu, Prohorov je najavio da je spreman da bude kandidat pravo (desno) liberalno-demokratske opozicije, čime se nedvosmisleno obratio upravo građanima koji posljednjih dana protestuju zbog rezultata parlamentarnih izbora od 4. decembra.
Opozicija u Rusiji sa skepskom je dočekala namjere Prohorova, bilo da je riječ o partijama koje su ušle u parlament, bilo o onim vanparlamentarnim ili neregistrovanim.
Ivan Meljnikov potpredsjednik Dume iz redova Komunističke partije ocijenio je da “Rusiji nije potrebno još desničarskih stranaka”, nego naprotiv treba da se čuje “ljevičarska retorika, ali to nije u interesu oligarha i birokrata koji danas diktiraju pravila”.
Deputat “Pravične Rusije” Aleksandar Agejev smatra da će za Prohorova biti ravno pobjedi ako uspije da dobije pet odsto glasova u prvom krugu izbora, a da će se u drugom krugu pored Putina naći Sergej Mitrohin, lider njegove stranke.
Prema riječima šefa poslaničke grupe Liberalno-demokratske partije Igora Lebedeva, “svi koji su mogli da glasaju za ‘pravu stvar’ već su se preselili u London”, tako da je po njegovom mišljenju podrška Prohorovu oko jedan odsto.
Najoštriji u ocjenama bio je lider neregistrovane Partije narodne slobode Boris Nemcov koji je rekao da, ukoliko “projekat Prohorov” bude napravljen u savezu sa aktuelnim režimom, biće to “mrtvorođenče”, aludirajući na bogataševog uticajnog saveznika, bivšeg ministra finansija Alekseja Kudrina, za kojeg se vjeruje da stoji iza ovog “projekta”.
U Jedinstvenoj Rusiji ocijenili su kratko da je kandidatura Prohorova “logična posljedica njegove želje da se bavi politikom” i da je to sasvim legitimno.
Jedan od lidera stranke Prava stvar, koja je otkazala poslušnost Prohorovu, naveo je da će za njega pravi izazov predstavljati sticanje uslova za kandidaturu, jer to podrazumijeva prikupljanje potpisa dva miliona građana.
On je ocijenio “smiješnim” poteze Prohorova kao političara i njegovu izjavu da je “spreman” za kandidata.
Koopredsednik neregistrovane partije Parnas, Vladimir Milov kazao je da “pozitivno gleda na mogućnost da se pojavi više kandidata” i da je “bolje da postoji više ljudi koji mogu da uzmu glasove Putinu”.
Povodom ovog “slučaja” oglasili su se i pisci, analitičari, novinari i druge javne ličnosti, a iz njihovih izjava može se zaključiti da je generalno gledano javnost ipak pokazala nešto više razumijevanja prema budućem kandidatu za predsjednika, nego političari.
Na čelo stranke “Prava stvar” Prohorov je došao krajem juna ove godine i odmah izrazio spremnost da postane premijer Rusija, obećavajući pored ostalog ulazak zemlje u evrozonu.
Na konferenciji za novinare poslije kongresa na kojem je izabran za šefa, Prohorov je iznio stav da bivši čelnici naftne kompanije "Jukos" i banke "Menatep", Mihail Hodorkovski i Platon Lebedev, ne treba da budu više u zatvoru, u kome sudskim presudama treba da borave do 2016. i da zaslužuju prijevremeno uslovno oslobađanje.
Već sredinom septembra on je smijenjen sa funkcije na partijskom kongresu i odmah je najavio da neće učestvovati na izborima za Državnu Dumu koji su održani 4. decembra.
Prohorov, koji je odrastao bez roditelja, diplomirao je na Moskovskom fakultetu za finansije, sada Finansijskoj akademiji pri vladi Rusije, bavio se međunarodnim finansijama i investicijama u sektoru prirodnih resursa, pa je sa 18 milijardi dolara postao jedan od najbogatijih ljudi na svijetu.
On je 2006. godine odlikovan Ordenom prijateljstva za doprinos razvoju ekonomskog potencijala Rusije, a prošle godine postao je većinski vlasnik američkog profesionalnog košarkaškog kluba Nju Džersi Netsa.