TEL AVIV - Ni poslije decenije vlasti palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa nema dogovora o palestinskoj državnosti, pojasom Gaze rukovodi rivalski Hamas, dok Abasa neki optužuju da se ponizno brine o bezbjednosnim potrebama Izraela na drugoj palestinskoj teritoriji, Zapadnoj obali, piše AP.
Međutim, samo nekoliko nedelja prije desetogodišnjice, inače, oprezni Abas je štošta izmijenio, odlučivši se za učlanjenje u Međunarodni krivični sud.
AP navodi da bi ta dramatična odluka mogla da otvori put tužbama protiv Izraela za ratne zločine i smatra se poslednjim trzajem Abasove strategije.
Učlanjenje u sud je zapravo dio šire strategije od koje Palestinci očekuju da dovede do međunarodnog pritiska na Izrael i poboljša njihovu poziciju u budućim pregovorima. Oni kažu da je to odraz nezdovoljstva zbog pregovora vođenih s prekidima čitave dvije decenije, uz posredovanje SAD.
Izrael s druge strane optužuje Abasa da pokušava da zamijeni pregovarački sto kampanjom za delegitimizaciju jevrejske države.
Abasov potez nosi mnoge rizike, ali palestinski zvaničnici smatraju da je morao da djeluje. Njegovi bliski saradnici objašnjavaju da je bio pod jakim pritiskom kod kuće da izazove Izrael nakon ljetošnjeg sedmonedeljnog rata u Pojasu Gaze protiv Hamasa.
Skoro 2.200 Palestinaca ubijeno je u tom ratu, uglavnom civila, dok je na izraelskoj strani ubijeno 73 ljudi, najviše vojnika.
"Imao je izbor da li da sluša narod, rukovodstvo i savjetnike ili da se dalje izoluje", prokomentarisala je Hanan Ašravi, zvaničnik Palestinske oslobodilačke organizacije (PLO).
Odgovor Izraela na palestinska nastojanja da uđu u sud sa sjedištem u Hagu bio je brz. Izraelski premijer Benjamin Netanijahu zaustavio je mjesečni transfer od preko 120 miliona dolara prihoda od poreza koje Izrael ubira u ime Palestinaca, što je nateralo Palestinsku upravu (PU) da momentalno i prekine isplatu zarada za više od 150.000 zaposlenih.
Netanijahu ne planira da uskoro obnovi transfer fondova, izjavio je portparol Ministarstva spoljnih poslova Imanuel Nahšon, objasnivsi da je to "način da se izrazi duboko nezadovoljstvo koracima koje Palestinci odnedavno preduzimaju".
PU je osnovana na osnovu mirovnih sporazuma iz 1990-tih, kao oslonac za palestinsku nezavisnost. Pregovori o konačnom sporazumu o miru doživjeli su krah u aprilu prošle godine.
PU i dalje kontroliše 38 procenata Zapadne obale, ali na drugoj palestinskoj teritoriji Pojasu Gaze, dominira Hamas, iako je početkom juna formirana vlada nacionalnog jedinstva, na osnovu dogovora o pomirenju Abasovog Fataha i hamasovaca.
U slučaju da se PU raspusti zbog finansijske krize, Izrael će, kao okupaciona sila, biti ponovo odgovoran za obezbjeđenje usluga Palestincima, što skupo staje.
Izrael će takođe izgubiti saradnju s Abasovim bezbjednosnim snagama, koja je doprinela da se spriječe napadi ekstremista.
Analitičar Natan Tral vjeruje da Izrael želi da PU preživi i neće se Abasu suviše oštro svetiti.
Abas je to navodno imao u vidu kada se odlučio za učlanjenje u MKS. On nije nagovijestio da planira da se povuče i mada je prvobitno izabran na četiri godine ostao je na funkciji, jer je u Gazi formirana rivalska palestinska vlada i nije bilo novih izbora.
Abas se nije starao o nasledniku, već se umjesto toga obračunavao s potencijalnim konkurentima. Tral navodi da palestinski lider nije igrao na poslednju kartu protiv Netanijahua, odnosno nije okončao bezbjednosnu saradnju, a da je to učinio PU bi propala.
U ovom trenutku svaka akcija palestinske vlade zahtjeva dozvolu Izraela od Abasovog putovanja u i sa Zapadne obali i slanja palestinskih policajaca iz jednog grada u drugi.
Prevremeni izbori u Izraelu zakazani su za 17. mart i Netanijahu očekuje da četvrti put bude premijer.
On odbija da osnova za pregovore budu granice prije rata 1967. godine, kada je Izrael osvojio Zapadnu obalu, Pojas Gaze i istočni Jerusalim i nastavio je da širi jevrejska naselja na Zapadnoj obali za šest godina koliko je zaredom na vlasti. Ako on bude ponovo premijer, Abas će po svoj prilici pojačati kampanju za veće priznanje palestinske države.
Generalna skupština UN priznala je tu državu novembra 2012. godine i Palestinci su od entiteta posmatrača dobili status države nečlanice u svjetskom tijelu.
Izraelski kritičari kažu da Abas dijeli odgovornost za neuspjeh pregovora, posebno što nije prihvatio ponudu iz 2008. godine, tadašnjeg izraelskog premijera Ehuda Olmerta, za državu u Gazi, na 95 procenata Zapadne obale i dijelovima Jerusalima.
Palestinci, međutim, tvrde da nije bilo dogovora o detaljima u to vrijeme. Od tada nije bilo suštinskih pregovora i Palestinci sada kažu da je vrijeme za izmjene.
"Spremni smo da pregovaramo, ali na drugačiji način, na međunarodnoj konferenciji ili kroz kolektivni proces", rekao je palestinski ambasador u UN Rijad Mansur.
Abas će sutra, na desetu godišnjicu polaganja zakletve za predsjednika, biti u Kairu, gdje će apelovati na Arapsku ligu da da obećanih 100 miliona dolara koliko mu nedostaje u budžetu zbog izraelskih sankcija.
AP podsjeća da su arapske zemlje ranije svoja obećanja kršile.