PEKING - Odluka Vašingtona da Tajvanu proda oružje vrijedno 6,4 milijarde dolara s negodovanjem je dočekana u Pekingu, a Kina je odustala od već zakazanog sastanka američkih i kineskih vojnih funkcionera.
"Donijeli smo takvu odluku uzimajući u obzir ozbiljnu štetu koju nanosi američka prodaja oružja", rekao je portparol Ministarstva odbrane, a prenosi agencija Sinhua.
Američki potez predstavlja tešku povredu sporazuma koji su postigli lideri dviju zemalja, dodao je kineski portparol.
"To je u suprotnosti s principima zajedničke izjave, date za vrijeme posjete američkog predsjednika Baraka Obame Kini u novembru 2009. godine", rekao je portparol.
Odluka SAD, naveo je, ozbiljno ugrožava kinesku nacionalnu bezbjednost i šteti suštinskim interesima zemlje.
"Američki plan će teško ugroziti odnose dviju zemalja i dviju vojski i nanijeti veliku štetu kinesko-američkoj saradnji i miru i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu", rekao je portparol Ministarstva odbrane Kine.
Naveo je da Kina po tom pitanju neće odustati, ni pristati na kompromis i dodao da će se kineska vojska odlučno suprotstaviti svakom potezu koji ugrožava kineski nacionalni suverenitet, bezbjednost i teritorijalni integritet.
"Pažljivo ćemo pratiti razvoj situacije i preduzimati dalje korake u skladu sa situacijom", rekao je kineski portparol.
Kina će uvesti sankcije američkim firmama koje prodaju oružje Tajvanu, saopštilo je juče kinesko Ministarstvo spoljnih poslova.
Pentagon je u petak saopštio da će SAD Tajvanu prodati antiraketne projektile patriot, minolovce, helikoptere blek houk i opremu za tajvanske avione američke proizvodnje F-16.
Isporuka obuhvata komunikacionu opremu za tajvanske avione F-16, ali ne i novije avione tog tipa. Sporazumom je predviđena kupovina 114 projektila patriot (u vrijednosti 2,81 milijardu dolara) i 60 helikoptera blek houk (u vrijednosti 3,1 milijardu dolara), dodaje se u saopštenju Pentagona.
Zakon iz 1979. godine dozvoljava Sjedinjenim Državama da prodaju odbrambeno oružje Tajvanu. Takvi ugovori, međutim, izazivaju oštro negodovanje i protivljenje vlasti u Pekingu.
Vlada u Tajpeju tvrdi da je 1.500 kineskih projektila upereno na Tajvan i da se kineski arsenal ne smanjuje. Kina je više puta upozorila da će vojno intervenisati ako Tajvan proglasi samostalnost.
Kineske komunističke vlasti su 1949. godine zbacile nacionalističku vladu Kuomintanga i protjerale je na Tajvan, a Kina smatra Tajvan svojim integralnim dijelom.
Obamin savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džejms Džons rekao je da odluka SAD ne bi smjela predstavljati iznenađenje za "kineske prijatelje" i da su SAD uvijek bile "otvorene" s Kinom.
"Mi smo okrenuti ka novim odnosima s Kinom kao rastućom svjetskom silom, s uticajem na različita pitanja, osim prodaje oružja", rekao je Džons, naglasivši da je Kina prioritet za Obaminu administraciju.
Analitičari smatraju da bi odluka administracije predsjednika Baraka Obame mogla da izazove zategnutost u odnosima SAD i Kine, koji su već opterećeni nesporazumima iz oblasti trgovine, (ne)poštovanja ljudskih prava i hakerskih napada na "Gugl".