BEOGRAD - Dok je na Zapadu predstavljan kao personifikacija zla, Osami bin Ladenu su se divili i prema njemu gajili duboko poštovanje pojedini muslimanski sljedbenici, koji su podržavali njegovu viziju neprekidnog džihada protiv SAD i arapskih vlada koje je vidio kao nevjerničke.
Bio je inspirator terorističkih napada 11. septembra 2001, kada je u Njujorku, Vašingtonu i Pensilvaniji ubijeno oko 3.000 ljudi, a američka administracija krenula u "rat protiv terorizma". Akcije najpoznatijeg teroriste na svijetu direktno ili indirektno su pokrenule ratove u Avganistanu i Iraku, kao i sukobe sa ekstremnim islamističkim sljedbenicima na svim kontinentima, izuzev Antarktika.
Njegovu Al Kaidu smatraju odgovornom i za bombaške napade na dvije ambasade SAD u Africi 1998, u kojima je poginuo 231 čovjek, kao i napad na američki brod USS Cole, u kojem je u Jemenu poginulo 17 američkih mornara. Kreator je i brojnih drugih zavjera, od kojih su neke bile uspješno izvršene, a neke ne.
Osama bin Laden je rođen 1957. u glavnom gradu Saudijske Arabije, Rijadu, kao 17. od 52 djece građevinskog magnata Muhameda bin Ladena, koji je jedno vrijeme bio i arabijski ministar za javne radove.
Osama bin Mohamad bin Laden, kako je glasilo puno ime vođe Al Kaide, odrastao je u nekoliko arabijskih gradova.
Njegov otac u Arabiju se doselio iz Jemena, a u doba vladavine kralja Sauda Muhameda Avada postao je blizak kraljevskoj porodici, jer je vodio radove na izgradnji kraljevske palate.
Posebno se sprijateljio sa kraljevim sinom Fejsalom, pa je bio među onima koju su 1960. godine ubijedili kralja Sauda da sinu prepusti vlast. Muhamed bin Laden je nekoliko mjeseci finansijski izdržavao novog kralja Fejsala kojeg je, kada je stupio na tron, dočekala potpuno prazna državna kasa.
Kralj Fejsal mu je uzvratio imenovanjem za ministra, a Osamin otac je nekoliko godina kasnije, 1968, tragično izgubio život prilikom pada helikoptera.
Osama je u Saudijskoj Arabiji diplomirao menadžment i ekonomiju i još kao student je, zahvaljujući izuzetnom bogatstvu koje je njegova porodica posjedovala, pomagao izgradnju nekoliko džamija u svetim gradovima Meki i Medini. Procjenjuje se da je kontrolisao oko 300 miliona od ukupno pet milijardi dolara porodičnog bogatstva.
Tokom studija, bio je pod velikim uticajem svog profesora, muslimanskog fundamentaliste šeika Abdulaha Azama, a slijedio je i učenje islamskog pisca i filozofa Muhameda Kutuba, postajući sve radikalniji u političkim stavovima.
Al Kaidu je osnovao krajem sedamdesetih godina, kada se i odazvao pozivu na džihad protiv ruske vojne intervencije na Avganistan. Kasnije se pretvorio u najvećeg protivnika SAD, pa je Amerika postala glavni cilj napada Al Kaide.
Mršav, bradat, visok oko 180 centimetara, Osama je bio poznat i po tome što se bavio tradicionalnom medicinom, a kažu da je često jeo med, koji mu je bio omiljena hrana, te biljke kojima se štitio od prehlade i drugih bolesti.
U Avganistanu je najčešće bio u društvu četiri žene, što je maksimalan broj partnerki koje islam dozvoljava, a procjenjuje se da je imao 23 djece. U skrovištu u Pakistanu živio je sa tri žene: najmlađa je imala 29 godina, oženio je 2000. godine i imaju petoro djece.
Vjerovatno ključni trenutak u Bin Ladenovom životu zbio se početkom devedesetih godina, kada su američke trupe stigle na saudijsko tlo da istjeraju Iračane iz Kuvajta.
"Primijetio sam radikalnu promjenu njegove ličnosti od mirnog, miroljubivog i uzdržanog čovjeka koji je bio zainteresovan da pomogne muslimanima - u osobu koja je vjerovala da može da okupi i komanduje vojskom koja bi oslobodila Kuvajt. To je otkrilo njegovu aroganciju i oholost", kazao je bivši obavještajni šef Saudijske Arabije, princ Turki, u jednom od intervjua.
Saudijske vlasti su mu te 1990, kad su Amerikanci krenuli na Kuvajt, odredile kućni pritvor.
U proljeće iduće godine Osama je protjeran iz Saudijske Arabije i seli se u Sudan, gdje je militantna islamska vlada preuzela vlast. U privredu Sudana je investirao stotine miliona dolara, a osnovao je i građevinsku firmu.
Ta afrička zemlja se 1996. godine saglasila sa američkim zahtjevom da vrati Bin Ladena natrag u Saudijsku Arabiju, ali je Rijad to odbio, plašeći da bi to destabilizovalo zemlju.
Nešto kasnije na terenu u Avganistanu Bin Laden i Al Kaida započeli su pripreme za "sveti rat", zbog čega je potom i označen kao najveći neprijatelj SAD. Tokom prošle decenije on i Ajman el-Zavahri redovno su svoje prijeteće poruke ostavljali u video ili audio snimcima.
Jedan od posljednjih televizijskih snimaka Bin Ladena bio je sa vjenčanja njegovog sina Mohameda, koji je rođen u Pakistanu. Vjenčanje je održano 2001. godine u Kandaharu, gradu na jugu Avganistana, centru talibanskog pokreta, a Osama je na glavi imao tradicionalni bijeli turban.
Iako se tvrdilo da je imao problema sa bubrezima i jetrom, na tom snimku - kako su naveli svjetski mediji - bolest nije mogla da se primjeti.
Abdel-Bari Atvan, urednik londonskog lista "Al Kuds al-Arabi", koji je proveo 10 dana sa Bin Ladenom u rovu 1996. godine, opisao je njega i njegove sljedbenike kao ljude koji se nikada nisu plašili smrti: "Ti momci su govorili o smrti na način na koji mladi ljudi govore o odlasku u diskoteku. Oni su zavidjeli onima koji bi poginuli u bici, jer su umirali kao mučenici."
Likvidacija i teorije zavjere
Prije tačno godinu dana, 2. maja 2011, predsjednik SAD Barak Obama objavio je svjetskoj javnosti da je najtraženiji terorista na svijetu, vođa Al Kaide Osama bin Laden, ubijen u Pakistanu.
Likvidirali su ga, u zoru, američki specijalci - "mornaričke foke" - a cijelu akciju navodno je uživo iz Bijele kuće pratio vrh američke administracije, sa Obamom na čelu.
Sve se odigralo u morskom gradu Abotabadu, a u izjavama za svjetske medije komšije su odmah tvrdile da baš nikad nisu vidjeli ni Bin Ladena ni porodicu. U kraju se još ispredaju priče o zadnjoj noći najtraženijeg teroriste na svijetu.
Mjesecima poslije ubistva vojska je potpuno blokirala pristup kući u kojoj se navodno sve odigralo, a zatim su je iznenada srušili, u februaru.
Amerikanci još nisu emitovali nijednu fotografiju likvidacije Bin Ladena.
To je, naravno, podgrijalo špekulacije i teorije zavjere: jedni vjeruju da su Amerikanci ubili Bin Ladena u Avganistanu i donijeli ga mrtvog u Pakistan, dok drugi insistiraju da je čuveni Saudijac živ.
Zain Mohamed, koji živi u "Osaminom kraju" Bilal u gradu Abotabadu, kaže da ga nervira što ga i danas nazivaju "Bin Ladenov komšija". Kao i ostatak komšiluka, ne vjeruje da je Osama ikad bio tu.
"Bin Laden nije bio ovdje. Njegova porodica? Možda. Ali on ne. To je samo drama koju su režirali Amerikanci i potkupljiva pakistanska vojska, koja bi učinila sve za pare", kaže i direktor lokalne škole, Aurangzeb.
Misterija prati i priču o Osaminim udovicama i djeci: tri žene i djeca koja su navodno živjela s njim u Abotabadu bila su u rukama pakistanskih vlasti, pošto su ih Amerikanci tu ostavili. Poslije skoro godinu dana pod nadzorom, oni su prije nekoliko dana deportovani u Saudijsku Arabiju - a za svo to vrijeme nije zabilježeno nijedno njihovo javno pojavljivanje.
To je podstaklo nove glasine, pa je prošlog mjeseca penzionisani pakistanski general tvrdio je da je jedna od Osaminih žena izdala najtraženijeg svjetskog teroristu u napadu ljubomore - zbog mlađe žene.
Sedam dana uoči deportacije, policajac koji je obezbjeđivao kuću u kojoj su bili smješteni rekao je za AFP da se jedna od žena nedavno porodila - 11 mjeseci poslije smrti čovjeka za kojeg se pretpostavlja da je otac, Bin Ladena.
Student Avais Ahmad iz Abotabada takođe kaže da ne zna ništa o Osaminom boravku u gradu.
"Pojma nemamo da li je Osama bio ovdje ili ne. Ali, sada želimo mir u našoj zemlji i zato bi Amerika trebalo odavde da se povuče, da povuče svoje trupe, kao i NATO snage. Možemo da živimo sami, naša vlada i vojska dovoljne su za odbranu naše zemlje, dovoljne za našu bezbjednost“, kaže ovaj student za AFP.
Jedan pakistanski novinar komentariše kako ljudi jednostavno nisu spremni da prihvate da je tako ozloglašen lik živio u njihovom okruženju:. "Stvarnost je da ih je sramota što se Bin Laden krio ovdje, dok su pripadnici Al Kaide ubijali hiljade ljudi širom zemlje."
AFP citira izvor iz bezbjednosnih službi Pakistana, koji ističe da pakistanski obavještajci nisu znali ništa o prisustvu Bin Ladena u toj zemlji.
Muhamed Rašid, koji živi u kraju u kojem su američki specijalci pronašli i likvidirali Bin Ladena, sjeća se 2. maja 2011: "Niko nije vidio šta su Amerikanci ovdje uradili - mi nismo vidjeli, vi niste vidjeli. Oni kažu da su ubili Osamu bin Ladena. Na kraju krajeva, ako su zaista ubili Bin Ladena, onda nemaju prava da ostanu ovdje. Samo bi trebalo da napuste našu zemlju."
Živ ili mrtav, analitičari upozoravaju da je ideološki Bin Laden itekako živ. Pakistanske bezbjednosne službe upozoravaju da pojedine ekstremističke grupe na sjeverozapadu Pakistana blisko sarađuju sa Al Kaidom, "hrane se" tom ideologijom i predstavljaju ozbiljnu prijetnju bezbjednosti. U nedjeljama poslije Bin Ladenove smrti, jedna od tih grupa - TTP - započela je seriju bombaških napada, uključujući dvostruki napad samoubica na policijski centar za ubuku, u kojem je ubijeno skoro 100 ljudi.
Uz "mlako" političko vođstvo u Pakistanu, ove grupe nude moćnu priču: zli Amerikancu izvršili su invaziju na Avganistan, ubijajući muslimane i šireći zli scenario i na Pakistan.
"Uz to, tu je i kult Osame bin Ladena", primjećuje penzionisani pakistanski oficir i bezbjednosni analitičar Talat Masud.
Drugi važan problem koji doprinosi ovom ambijentu je slaba ekonomija. Po riječima Masuda, vlada u Islamabadu je godinama zanemarivala razvoj sjeverozapada, gdje militanti imaju svoja uporišta - pošto osiromašenim građanima nude prihod i ugled u društvu, koji dolazi sa "puškom u rukama".
"Mnoge ovakve grupe organizuju stotine seminara i obrazovanje za malu djecu, posebno iz siromašnih porodica", kaže analitičar iz nevladinog Centra za istraživanje i bezbjednosne studije u Pakistanu, Imtiaz Gul.