BERLIN - Njemački sud osudio je bivšu članicu frakcije Crvene armije (RAF) Verenu Beker na četiri godine zatvora kao saučesnika u ubistvu glavnog tužioca 1977. godine, preneo je BBC.
Bekerova (59) je sve vrijeme suđenja poricala učešće u ubistvu Zigfrida Bubaka, tužioca tadašnje Zapadne Njemačke, u "filmskom" napadu sa motora na automobil u kome su stradali i Bubakov vozač i tjelohranitelj.
Ona će u zatvoru provesti još godinu i po, pošto će vrijeme od dvije i po godine koje je provela u pritvoru biti uračunato u kaznu.
Ubistvo Bubaka, 7. aprila 1977, bilo je jedno od najspektakularnijih koje je izvršio RAF; Bubak i dvojica ljudi iz njegove pratnje upucani su u automobilu u Karlsrueu, kad ih je na semaforu na putu ka sudu, dok su čekali zeleno svjetlo, presreo motor s kojeg je osuta paljba.
Bekerova je uhapšena mjesec dana poslije tog ubistva, poslije razmjene vatre s policijom, ali je ubrzo oslobođena zbog nedostatka dokaza.
U međuvremenu je osuđena na doživotnu robiju zbog uloge u šest drugih ubistava, ali je pomilovana i puštena iz zatvora 1989. godine.
Ponovo je zbog ubistva Bubaka uhapšena 2009, kada su novim forenzičkim metodama otkriveni tragovi njene DNK na pismu kojim je RAF preuzeo odgovornost za taj atentat.
DNK analizom potvrđeno je i da ona nije bila na motociklu sa kojeg je pucano, pa je tužilaštvo teretilo za saučesništvo - planiranje ubistva i sastavljanje pisma o odgovornosti RAF-a.
U procesu protiv Bekerove učestvovao je i sin ubijenog bivšeg saveznog tužioca Martin Bubak, koji je optuživao njemačke pravosudne organe da su godinama štitili Bekerovu.
Verena Beker se od javnosti - od početka suđenja - osim tišinom "branila" i tamnim naočarama. Iako je u početku odbijala da iznosi ikakvu odbranu, ipak je progovorila i tvrdila da je u vrijeme ubistva tužioca bila na Bliskom istoku.
"Ove optužbe su lažne i ne mogu da dozvolim da tako ostanu", rekla je na suđenju u maju, poslije 18-omjesečnog ćutanja.
Ona se obratila i tužiočevom sinu, Mihaelu Bubaku.
"Ne mogu da odgovorim na pitanje ko je ubio vašeg oca, zato što nisam bila tu", rekla mu je.
Neposredni izvršilac ubistva nikad nije otkriven.
Dvoje nekada istaknutih pripadnika RAF-a - Zilke Majer-Vit i Peter-Jirgen Bok su u jednom intervjuu prije nekoliko godina rekli da je na Bubaka pucao Štefan Višnjevski, koji je i upravljao motociklom.
Atentat na tužioca 1977. godine značio je početak serije atentata u najkrvavijoj fazi djelovanja RAF-a.
Dvadeset i osam godina aktivnosti RAF-a, od 14. maja 1970. do marta 1998. godine, analitičari dijele na tri faze - "tri generacije RAF-a". Smatra se da su pripadnici te grupe odgovorni za 34 ubistva, niz napada na banke i eksplozija podmetnutih bombi.
Prvu generaciju obilježili su harizmatični Andreas Bader i Ulrike Majnhof, odakle potiče i popularni naziv RAF-a - Grupa Bader-Majnhof.
Druga generacija je samo od aprila do novembra 1977. godine likvidirala saveznog tužioca Bubaka, prvog čovjeka Drezdner banke Jirgena Pontoa i predsjednika Udruženja poslodavaca Hansa Martina Šlajera, dok su palestinski saborci RAF-a oteli avion Lufthanze sa 82 putnika i pet članova posade.
Treća generacija se izdvaja po tome što je napade izvodila u najdužem vremenskom periodu i sa najvećim razmacima između napada. O njihovim akcijama, tačnom sastavu i pojedinačnim članovima najmanje se zna.