LOREL Koristeći svemirski teleskop "Spitzer", astronomi su otkrili planetu sličnu Zemlji, koja se tek formira na udaljenosti 424 svjetlosne godine u zvjezdanom sistemu nazvanom HD 113766.
Naučnici su otkrili ogroman pojas vruće prašine, dovoljan da se izgradi planeta veličine Marsa ili veća, koji se vrti oko udaljene zvijezde, koja je samo malo masivnija od našeg Sunca.
Pojas prašine, za koji pretpostavljaju da se zgušnjava formirajući planetu, lociran je u sredini sistemske terestrijalne nastanjive zone. Ovo je region oko zvijezde gdje može postojati tečna voda na kamenitoj planeti, koja bi se mogla formirati.
I Zemlja je smještena u sredini terestrijalne nastanjive zone našeg Sunca.
Približno deset miliona godina stara, ova zvijezda je u pravom dobu za formiranje stjenovitih planeta.
`Veoma dobar je tajming da ovaj sistem izgradi sebi jednu planetu poput Zemlje`, kaže dr Keri Lize iz Laboratorije za primijenjenu fiziku sa `Džon Hopkins` univerziteta, u Lorelu, američka država Merilend.
`Da je sistem bio premlad, njegov disk koji formira planetu bio bi pun gasa i umjesto kamenite nastala bi gasna džinovska planeta kao Jupiter. Da je sistem bio suviše star, zgušnjavanje prašine bi se već desilo i planete bi se već formirale`, kaže Lize.
Prema njegovom mišljenju, uslovi za formiranje `zemljolike planete` više su nego dobri u pogledu pravog mjesta, vremena.
Koristeći Spitzerov instrument - infracrveni spektrometar, on je odredio da je materijal u HD 169866 više procesuiran nego materijali poput grudva snijega koji čine solarne sisteme koji se rađaju, i komete koje se smatraju kosmičkim `frižiderima`, jer sadrže primarne sastojke iz ranih solarnih sistema.
Kako naučnici znaju da je materijal više procesuiran nego onaj na kometama? Iz misija kao što su NASA `Duboki udar`, u kojem se sonda teška 820 funti sudarila sa kometom `Tempel 1`, naučnici znaju da rani zvjezdani sistemi sadrže mnogo osjetljivog organskog materijala. Ti materijali sadrže policiklične aromatične ugljikohidrate (molekuli na bazi ugljenika nađeni na roštilju i u automobilskim izduvnim gasovima na zemlji), vodeni led i karbonate.
Lize kaže da HD 169766 ne sadrži nimalo vodenog leda, karbonata ili nestabilnih organskih materijala.
Lize je napisao tekst o svom istraživanju koji će biti objavljen u narednom izdanju `Astrofizičkog žurnala`, a predstaviće svoje nalaze iduće sedmice na sastanku Odjeljenja za planetarne nauke Američkog astronomskog društva u Orlandu na Floridi.