LONDON - Pojedine evropske zemlje počele su u utorak postepeno da otvaraju svoj vazdušni prostor, ali je u velikom dijelu Evrope već šesti dan na snazi zabrana letova zbog oblaka pepela koji izbacuje vulkan ispod glečera Elafjalajokul na jugu Islanda.
Nakon petodnevnog haosa bez presedana za milione putnika Evropska agencija za kontrolu vazdušnog saobraćaja "Eurocontrol" saopštila je da je juče uspostavljeno 60 odsto letova u Evropi.
Otkako je počela vulkanska kriza otkazano je ukupno 95.000 letova.
"Eurocontrol" je dodao da bi avionski saobraćaj u Evropi trebalo da se normalizuje do sutra, jer vulkanski pepeo s Islanda ne bi više trebalo da se širi iznad kontinenta.
U međuvremenu Evropu očekuje još zatvaranja aerodroma zbog vulkanskog pepela koji se kreće ka Velikoj Britaniji. Britanska kontrola leta upozorila je da jača aktivnost vulkana na Islandu, iz koga još izlazi vulkanski pepeo i da se kreće ka Britaniji, tako da su londonski aerodromi i dalje zatvoreni.
Norveška je juče ponovo zatvorila vazdušni prostor na jugu i jugoistoku zemlje. Slična situacija je u Poljskoj, gdje je i juče bila na snazi zabrana letenja iznad svih poljskih aerodroma.
U Austriji vazdušni prostor otvoren je od pet sati, dok je u Belgiji na snazi ograničeno slijetanje i polijetanje aviona. Avio-kompanijama u Belgiji je takođe dozvoljeno da u zemlju vrate avione bez putnika i tereta.
Aerodromi u Škotskoj i Češkoj, Bugarskoj, Rumuniji i Mađarskoj su otvoreni, a vazdušni prostor Danske bio je zatvoren, bar do dva sata poslije ponoći.
U Aziji se obnavljaju letovi ka i iz Evrope, a Južnokorejska avionska kompanija je uspostavila samo let za Istanbul, dok su ostali letovi iz Seula otkazani. U Rusiji su svi aerodromi otvoreni. Vazdušni prostor na istoku Slovačke je otvoren, ali je aerodrom u Bratislavi zatvoren.
EU je saopštila da će ublažiti ograničenja na letove putničkih aviona poslije zatvaranja vazdušnih prostora većine evropskih zemalja.
Ministri saobraćaja zemalja EU saopštili su da će ubuduće postojati osnovna zona zabranjenog leta, potom zona "povećanog opreza", u kojoj će biti dozvoljeni pojedini letovi, i oblast otvorena za sve avione.
Avio-prevoznici su oštro kritikovali odluku o opštoj zabrani letova, pošto njihove kompanije trpe velike finansijske gubitke, a testovi, kako oni tvrde, pokazuju da avioni mogu da lete.
Francuska avio-kompanija "Er Frans" ocijenila je juče da su informacije na osnovu kojih je odlučeno da se zatvore aerodromi zbog širenja vulkanske prašine s Islanda bile "nedovoljne", smatrajući da se najbolji podaci mogu dobiti obavljanjem probnih letova.
Generalni direktor "Er Fransa" Pjer-Anri Guržon rekao je da se treba oslanjati na probne letove kao jedinu solidnu bazu za donošenje odluka o tome da li je opasno letjeti ili nije.
"Er Frans" je juče obavio pet probnih letova bez putnika i saopštio da tokom tih letova nije zabilježena nijedna anomalija.
Međunarodna federacija pilota saopštila je da o obnavljanju letova u Evropi treba da se odlučuje na osnovu procjene bezbjednosnih rizika, a ne na osnovu ekonomskih faktora.
Gideon Juers, portparol te federacije sa sjedištem u Londonu, rekao je da konačna odluka treba da bude na pilotima, kao i da odranije postoje dokazi da vulkanski pepeo predstavlja ozbiljnu opasnost po bezbjednost letova.
On je dodao da bi prvi letovi trebalo da se obavljaju isključivo između aerodroma iznad kojih je vazdušni prostor potpuno čist.
Predsjedavajuća EU Španija objavila je da se ne slaže sa kritikama i da bezbjednost putnika mora da bude prioritet.
"Ne slažemo se sa kritikama koje dolaze od avio-prevoznika. Svjesni smo činjenice da oni prolaze kroz težak period. Ova situacija njima nanosi značajne gubitke, ali bezbjednost je važnija od svega", izjavio je španski ministar saobraćaja Hoze Blanko.
Avionska industrija tvrdi da su gubici od zatvaranja vazdušnog prostora iznad Evrope prije pet dana dostigli 740 miliona evra.
Restrikcije letova su uvedene zbog bojazni da bi vulkanski pepeo, koji predstavlja mješavinu stakla, pijeska i sitnog kamenja, mogao da ošteti avionske motore.
Erupcija vulkana Ejafjalajokul, koji je mirovao skoro 200 godina, počela je 14. aprila, a iz grotla je u atmosferu izbačena ogromna količina pare, dima i pepela u visinu do 11 kilometara.
Stanje u brojkama
- 6 dana krize
- 7 miliona putnika prekinulo putovanja
- 60 odsto letova juče uspostavljeno
- 200 godina vulkan mirovao
- 95.000 letova otkazano
- 740 miliona evra izgubila avio-industrija
I cvjećari pogođeni
Zbog zabrane letenja nad velikim dijelom evropskog neba, izazvane oblakom pepela iz islandskog vulkana, Južna Afrika je privremeno obustavila izvoz cvijeća u Evropu.
Privremeno je suspendovan i izvoz voća i povrća u Evropi. Kako kažu zvaničnici, to će imati negativan uticaj na južnoafričku trgovinu svježim proizvodima. Južna Afrika, poljoprivredno najjača zemlja Crnog kontinenta, godišnje izveze cvijeća u vrijednosti od 400 miliona randa, što je oko 53,83 miliona dolara.
Ozbiljne posljedice
Predsjednik Evropskog parlamenta Ježi Buzek ocijenio je danas da kolaps u avionskom i drugim vidovima saobraćaja, usljed širenja oblaka pepela poslije erupcije vulkana na Islandu, pogađa sve građane EU i upozorio da će ostaviti ozbiljne posljedice na neke od privreda Unije.
"Evropska komisija je već preduzela odgovarajuće korake kako bi odgovorila na krizu. Pored toga, i poslanici parlamenta treba aktivno da učestvuju u izradi dugoročnih rješenja za taj problem", rekao je Buzek.
Ispašta sedam miliona putnika
Gotovo sedam miliona putnika širom svijeta direktno je pogođeno zastojem u vazdušnom saobraćaju, koji ih je prisilio da prelaze dug put do svojih odredišta autobusima, željeznicom ili pomorskim putevima, a mnogi nisu stigli na posao i u škole poslije završetka uskršnjeg odmora.
Oko 40.000 putnika i dalje je blokirano u Indiji zbog haosa u avionskom saobraćaju izazvanog oblakom vulkanske prašine s Islanda.
Oko 1.100 državljana Indije blokirano je u Britaniji, Kanadi i Njemačkoj, dodao je taj izvor.
U španskoj luci Santander nalazi se 800 britanskih vojnika i turista koje će evakuisati britanska mornarica vojnim brodom.