KAIRO - Glasačka mjesta otvorena su jutros u Egiptu, na prvim predsjedničkim izborima poslije odlaska sa vlasti Hosnija Mubaraka prije 15 mjeseci, prenose svjetske agencije.
Birači su u redovima čekali ispred više glasačkih mjesta u Kairu pred početak glasanja. Današnje glasanje počelo je u osam i trajaće do 20 sati po lokalnom vremenu.
Prvi krug izbora održava se danas i sutra, dok je drugi predviđen za 16. i 17. jun, u slučaju da nijedan od 12 kandidata ne dobije apsolutnu većinu glasova.
Pravo glasa ima više od 50 miliona ljudi. Među favoritima su kandidat Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi, nezavisni islamista Abdel Moneim Abul Futuh, posljednji Mubarakov premijer Ahmad Šafik, bivši ministar spoljnih poslova i nekadašnji
prvi čovjek Arapske lige Amr Musa i arapski nacionalista Hamden Sabahi.
Posljednjih nekoliko nedjelja, kandidati su obilazili zemlju kako bi privukli birače.
Vojni savjet, koji je na vlasti od Mubarakovog pada, pozvao je Egipćane da masovno izađu na izbore, kako bi birački proces bio "100 odsto transparentan" i upozorio da neće tolerisati nikakve nepravilnosti.
Očekuje se da će izbor novog predsjednika označiti kraj perioda burne tranzicije obilježene nasiljem.
Vojska, koja je na meti napada prodemokratskih aktivista koji je optužuju za lošu upravu tokom tranzicije i kršenje ljudskih prava, obećala je da će predati vlast do kraja juna, čim bude izabran novi šef države.
Izbore nadgleda oko 14.500 sudija i 65.000 službenika, a biračka mjesta obezbjeđuju vojska i policija.
Egipćani koji žive u inostranstvu već su glasali u gotovo 100 zemalja. Konačni rezultati izbora biće objavljeni 21. juna, poslije čega vojska treba da do 30. juna preda vlast.
Prema anketama, najveću podršku birača ima Musa, koji vodi sa 31 odsto. Za njim je bivši premijer Ahmed Šafik sa 23 odsto, dok su predstavnik Muslimanskog bratstva Mohamed Morsi i islamista Abul Fotuh na trećem mjestu sa po 15-ak odsto podrške.
Mubarak je dao ostavku pod pritiskom narodnog bunta, poslije 30 godina na čelu Egipta.
Trenutno mu se sudi za korupciju, zloupotrebu položaja i ubijanje demonstranata na mirovnim protestima. Ako bude proglašen krivim, mogla bi mu biti izrečena smrtna kazna. Izricanje presude zakazano je za 2. jun.