Proruski blok u srcu Evrope, kako se predviđa, nastavit će rasti i tokom 2025. godine. Srednjoevropskim čelnicima naklonjenim Kremlju, poput mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog slovačkog kolege Roberta Fica, iduće bi se godine moglo pridružiti još jedno otprije poznato lice - bivši češki premijer i milijarder Andrej Babiš, koji ponovno bilježi rast u istraživanjima javnog mjenja.
Kao neka vrst političkog "kameleona", Babiš je manje ideološki orijentisan od Orbana ili Fica, ali je svoju stranku ipak skrenuo oštro udesno i ponavlja retoriku svojih kolega u Mađarskoj i Slovačkoj.
Kao i Orban, Babiš takođe smatra kako rata Rusije i Ukrajine ne bi bilo da je američki predsjednik bio Donald Trump te vjeruje da bi izborna pobjeda republikanskog kandidata u novembru obezbjedila mir. Takođe, kao i slovački populistički premijer Robert Fico, češki mogul ranije je signalizovao sklonost smanjenju podrške Ukrajini.
Najviši češki funkcioneri pokušali su diskreditovati Babiša, kontroverznog poljoprivrednog tajkuna koji je bio premijer od 2017. do 2021. godine, da je Orbanov čovjek otkako se njegova stranka Akcija nezadovoljnih građana (ANO) pridružila ekstremno desnim, antiimigracijskim Patriotima, novoj frakciji mađarskog čelnika u Evropskom parlamentu u ljeto ove godine.
"Pokret ANO samo je Orbanova marioneta", rekao je češki ministar inostranih poslova Jan Lipavski za Politico, prenosi Jutarnji list.
"Očito su pronašli prijatelje među proruskim nacionalistima i ksenofobima u Evropskom parlamentu", dodao je.
Ali, češki birači se masovno ponovno okreću Babišu, prema rezultatima nedavnih regionalnih izbora, a uoči parlamentarnih izbora iduće godine. Bivši premijer i njegov oporbeni ANO ostvarili su u septembru uvjerljivu pobjedu u 10 od 13 regija u zemlji s 35 odsto glasova, daleko više od 21 odsto na posljednjim regionalnim izborima 2020. Bio je to alarm za vladajuću koaliciju i za Briselu.
Osipanje članstva
Aktuelna vlada premijera Petra Fiale, konzervativca koji podržava Ukrajinu, ima rekordno nisku popularnost od 24 odsto, najlošiju od svih čeških vlada od 2013. godine, zbog loše komunikacije i prekršenog obećanja da neće povećavati poreze. To povećava Babiševe šanse da se domogne moći jer njegova popularnost ostaje stabilna uprkos umiješanosti u brojne skandale, uključujući dugotrajni slučaj sukoba interesa u vezi sa subvencijama EU isplaćenim njegovom poljoprivrednom konglomeratu, da bi na kraju bio oslobođen optužbi.
Otkako je izgubio parlamentarne izbore 2021. godine, 70-godišnji Babiš prigrlio je zapaljivu, krajnje desnu retoriku - on na EU prebacuje krivicu zbog visokih cijena energenata, poziva na preispitivanje vojne pomoći Ukrajini i borbu protiv ilegalnih migracija, što bi on riješio raspoređivanjem oružanih snaga duž plaža južne Evrope.
Tokom godina, njegova prilagodljiva stranka opisivana je kao lijeva, populistička, tehnokratska, sveobuhvatna, konzervativna i krajnje desna. Još u vrijeme kad je izgubio predsjedničku trku 2023. godine širio je strah od izbijanja rata između NATO-a i Rusije, papagajski ponavljajući narativ Moskve i Orbana.
Pridruživanje klubu poslanika Patrioti za Evropu u Briselu - ekstremno desna Slobodarska stranka Austrije takođe je članica tog kluba i odnijela je pobjedu na nacionalnim izborima prošlog mjeseca - bila je kap koja je prelila čašu za najliberalnije članove ANO-a. Većina je napustila stranku zbog neslaganja oko njezina političkog smjera. Bivša potpredsjednica Evropskog parlamenta Dita Čaranzova i evroparlamentarka Martina Dlabajova prošle su se godine razišle s ANO-om, dok se potpredsjednica Evropske komisije Vera Jourova razišla s Babišem neposredno prije osnivanja novog krajnje desnog saveza.
Stara sklonost krajnjoj desnici
Čaranzova je rekla za Politico da je iz razvoja događaja u Češkoj bilo jasno da će pokret ANO forsirati nacionalističku politiku.
"Još dok je Babiš bio premijer, želio je formirati vladu s krajnjom desnicom. Martina (Dlabajova) i ja smo otišli u Prag da mu kažemo da će ga neki članovi njegove stranke napustiti ako to učini. Popustio je i umjesto toga sastavio vladu sa socijaldemokratima", kaže Čaranzova.
Desna ruka Andreja Babiša, potpredsjednik ANO-a Karel Havliček, rekao je za Politico da je "glupost" reći da se stranka pomaknula prema krajnjoj desnici.
"ANO je uvijek bio i ostao stranka koja okuplja sve", rekao je Havliček. "I dalje smo isti. Ono što se promijenilo jest to da su neki političari izgubili samorefleksiju i prestali percipirati stvarnost... Mislim da je legitimno imati drugačije mišljenje od vođstva EU i nema potrebe da te ljude odmah izopštimo", dodao je.
Petr Pavel, proevropski predsjednik zemlje koji je pobijedio u predsjedničkoj utrci protiv Babiša prošle godine, biće smetnja tajkunu ukoliko otvoreno pokuša okrenuti Češku prema istoku. Ipak, češki predsjednik nema izvršne ovlasti, što premijeru daje veliku političku slobodu.
Koalicija između Babiša i čeških krajnje desnih stranaka poput Slobode i izravne demokracije ili lokalne praške stranke Zakletva i motoristi omogućila bi mu da radi "ono što smatra prikladnim u spoljnjoj i evropskoj politici", prema riječima Petra Kanioka, direktora Međunarodnog instituta za Političke znanosti na Sveučilištu Masaryk u Brnu.
"Vlada bi sigurno bila barem po retorici slična sadašnjoj slovačkoj antievropskoj, više nacionalistička, manje proukrajinska i pasivna... Češka bi jednostavno prestala voditi današnju relativno konstruktivnu politiku i vratila bi se Babiševom shvaćanju EU kao bankomata", rekao je Kaniok.
Pokret straha
Rastući blok državnih čelnika prijateljski raspoloženih prema Moskvi otežaće postizanje konsenzusa među članicama EU o pitanjima poput pomoći Ukrajini, sankcija protiv Rusije ili migracija. Već postoje neki znakovi o tome kakvu bi politiku ANO imao prema Ukrajini, ključnom i kritičnom spoljnopolitičkom pitanju s kojim se Evropa suočava dok se invazija opšteg opsega ruskog predsjednika Vladimira Putina približava trećoj godini trajanja. Kod kuće, Babiš kaže kako se nada da "Ukrajina nikada neće postati članica EU".
Dva od šest poslanika ANO-a u Evropskom parlamentu bila su suzdržana pri glasovanju u septembru o neobvezujućoj rezoluciji kojom se od zemalja članica traži da Kijevu odobre korištenje raketa dugog dometa protiv ciljeva duboko u ruskoj teritoriji. Ostalih četvero nisu se ni pojavili na glasanju. Takođe su bili suzdržani ili nisu prisustvovali glasanju o rezoluciji u julu o potrebi da EU nastavi s pomoći Ukrajini.
"Glasanje je uključivalo obavezu davanja obaveznog udjela BDP-a Ukrajini iz državnog budžeta. Zašto bi nam to neko trebao diktirati? Odredićemo sami kako želimo pomoći", rekao je Babiš u intervjuu jednom češkom mediju na pitanje zašto se njegovi evroparlamentarci nisu pojavili na glasanju.
Ondrej Knotek, evroparlamentarac stranke ANO, odbacio je sugestije da je stranka proruska.
"Bilo kakvi pokušaji da nas se difamira i kaže da smo proruski, prokineski ili, ne znam, proantarktički orijentisani, samo odražavaju strah od činjenice da smo formirali treću po snazi grupu u parlamentu", rekao je Knotek. Dodao je da je ANO proevropska, a nikako ekstremistička ili krajnje desničarska stranka.
Ove riječi izazvale su na podsmijeh kod politologa Kanioka, koji kaže da bi nova Babiševa administracija mogla ciljati na institucije kao što su pravosuđe i javni mediji, poput njegovih srodnih duša u Budimpešti i Bratislavi.
"Oni (ANO) su imali pozitivnu viziju, zbog čega su imali liberalne birača... sada je to pokret straha", zaključio je Kaniok.