SARAJEVO - Tokom protekle godine zapadne države intenzivirale su sankcije protiv Rusije kao odgovor na njenu invaziju na Ukrajinu.
Sankcije su bile znatno strože od onih nakon pripajanja Krima 2014. godine i neprovođenja sporazuma iz Minska.
Čine ih ciljane mjere ograničavanja (pojedinačne sankcije), privredne sankcije i mjere u području viza. Cilj privrednih sankcija je osigurati da Rusija snosi ozbiljne posljedice za svoja djela i efikasno onemogućiti njenu sposobnost za nastavak agresije. Baš zato je važno pitanje koliko su zaista uticale na tok rata, kao i ekonomsko slabljenje Rusije.
Prema nezavisnoj analizi Svjetske banke, MMF-a i Organizacije za privrednu saradnju i razvoj (OECD), bilježi se pad ruskog BDP-a. Prema istom istraživanju, pad BDP-a će se nastaviti i u 2023. Predviđa se da će BDP svake godine pasti za 2,3 posto, a u najgorem slučaju čak za 5,6 posto.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen početkom februara izjavila je da EU priprema deseti paket sankcija protiv Rusije, koji bi, kako je kazala, trebalo da bude spreman do 24. februara - na godišnjicu početka invazije na Ukrajinu.
Istakla je da ruska ekonomija već plaća visoku cijenu zbog rata u Ukrajini zahvaljujući upravo sankcijama koje je EU do sada uvela Moskvi.
Obim novog paketa trebalo bi da bude oko deset milijardi eura. Plan je da fokus bude na tehnologiji koju ruska ratna mašinerija može, ali ne bi trebalo da koristi.
"Drugim riječima, dublje razmatramo komponente koje su pronađene, na primjer, u bespilotnim letjelicama, kako bismo bili sigurni da Rusija nema na raspolaganju ove tehnologije ili proizvodnju dronova, na primjer u Iranu, što pomno pratimo", kazala je ona.
Željko Šain, profesor ekonomije u penziji, ističe da su paketi usmjereni na ekonomsko sankcioniranje Rusije svakako negativno uticali, ne samo na Rusiju, nego i na druge zemlje koje su vezane za obim isporuka robe i usluga.
"Tu ima doticaja automatski i za Bosnu i Hercegovinu, da se krivo ne shvati. Međutim, nisu ti efekti tako velikog obima da bi jednostavno stala sva ekonomska i trgovinska razmjena Rusije sa svijetom koja postoji. Traže se uvijek alternativni putevi i u krizi se javljaju nove šanse. I onaj ko uvodi sankcije i onaj prema kome se uvode sankcije ne prolaze, slikovito rečeno, netaknuti. Dakle, svi imaju odgovarajuću štetu. Normalno, najveću štetu imaju oni prema kojima se uvode sankcije, ali uvijek se nađe rješenje. E sad, potrebna bi bila analitika za kost benefit analizu koliko je to ekonomski, koliko politički, kakvi su to regionalni, a kakvi globalni poremećaji. Oni su svakako prvo političke naravi, pa se onda odražavaju na interaktivno djelovanje politike i ekonomije, u sklopu toga trgovinske, robne i uslužne razmjene. Tako da niko tu na kraju ne dobija previše, a gubi značajno, kaže Šain.
Vesko Garčević, crnogorski diplomata i profesor na Federick S. Pardee School of Global Sudies of Boston Universityja, ukazuje na to da postoje različita razmišljanja i na Zapadu o pitanju koliko su sankcije u ovom konkretnom slučaju bile efikasne i koliko su uticale na slabljenje Ruske Federacije.
"Na jednoj strani su bile ciljane da ekonomski oslabe Rusiju i spriječe nastavak rata. Kao što vidimo, rat ne da nije zaustavljen, nego se zahuktava i, kako sad stvari stoje, vjerovatno neće skoro biti završen - jedino ako se nešto senzacionalno ne desi na frontu. Znači, u tom pogledu sankcije nisu odradile ono što je trebalo, govori Garčević.
Dodaje kako neko može reći da je zapadna Evropa postala nezavisna u odnosu na ruski gas, što je možda i tačno, te da će to vjerovatno dugoročno uticati na saradnju Rusije i zapadne Evrope i nakon rata.
"Na drugoj strani, Rusija je našla nova tržišta i cijena nafte, odnosno cijena gasa, cijena energenata, toliko je skočila da je omogućila dodatno punjenje kase Rusiji. Mnogi ekonomski analitičari već i na Zapadu smatraju da će trebati puno vremena da bi se vidjelo da ove sankcije stvarno rade, da će se u međuvremenu rat produžiti i da vjerovatno samo po sebi to neće stvoriti onu vrstu političke nestabilnosti u samoj zemlji koja bi mogla eventualno da dovede do promjene politike", ističe Garčević.
Prema riječima Igora Novakovića, direktora istraživanja Centra za međunarodne i bezbjednosne poslove - ISAC fonda iz Beograda, na duži rok možemo da očekujemo posljedice sankcija.
"Međutim, ne sumnjam da će Rusija aktivno da radi na diversifikaciji, odnosno da će pronaći uz velike gubitke nova tržišta za svoje proizvode. Jasno je da je jaz sa Evropom postao toliki da neće biti povratka u skorije vreme. A kako će to suštinski da utiče na sam front? Rusija će ekonomski slabiti, ali mi govorimo o državi koja ima ogromne količine naoružanja i vojne opreme, možda u nekim segmentima i zastarele, ali to ne znači da je nema dovoljno i da nije voljna da je potroši, što je i manifestovala protekle godine", napominje Novaković, koji nije ubijeđen "da će sankcije same po sebi imati takav uticaj da će natjerati Rusiju da prekine invaziju na Ukrajinu".
"Upravo suprotno, mi smo svedoci u našem regionu da sankcije ne moraju nužno da utiču pozitivno, odnosno da odvrate države od vođenja ratova. Ovo što države percipiraju kao ključne bezbednosne probleme, a u slučaju Rusije to je Ukrajina - iz njihove vizure naglašavam - može da ima prevagu nad konkretnim ekonomskim dobitima ili gubicima koje imaju zbog vođenja rata", kaže Novaković.
Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.