NJUJORK, VAŠINGTON - U SAD juče su održani komemorativni skupovi u znak sjećanja na žrtve terorističkih napada na Njujork i Vašington koji su se dogodili prije tačno osam godina.
U napadu dva aviona na zgradu Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku i jednog aviona na Pentagon u Vašingtonu i prilikom rušenja četvrtog aviona u ruralnom dijelu Pensilvanije, koji se dogodio 11. septembra 2001, stradalo je skoro 2.700 ljudi.
Hladna kiša i suze miješale su se ovog petka u Njujorku, na osmu godišnjicu terorističkog napada na Svjetski trgovinski centar. Na tom mjestu još je u toku izgradnja memorijalnog muzeja i pet novih nebodera, budući da gradnju koče političke razmirice i finansijski i pravni sporovi.
U vrijeme kada su avioni udarili u kule Svjetskog trgovinskog centra, juče ujutro u 8.46, na "graund ziro", mjestu gdje su se nekad nalazile "kule bliznakinje", stotine članova porodica žrtava su, iako je padala kiša, stajale ispred trgovinskog centra dok su čitana imena nastradalih. Počast žrtvama je odata - četiri minuta ćutanja.
Skupu u Njujorku je prisustvovao i američki potpredsjednik Džo Bajden, koji je rekao da saosjeća s porodicama žrtava, s obzirom na to da poznaje njihov bol, jer je i sam, 1972. godine, u saobraćajnoj nesreći, izgubio suprugu i dijete. U 9.59 oglasila su se i zvona, što je označilo vrijeme kada se srušila južna kula trgovinskog centra.
Američki predsjednik Barak Obama i prva dama Mišel Obama su, istovremeno, minutom ćutanja na južnom travnjaku Bijele kuće odali počast nastradalima u tom terorističkom napadu.
Obama je prvi put u svojstvu predsjednika obilježio napade na SAD. On, međutim, nije otišao u Njujork na mjesto gdje su srušene "kule bliznakinje" već je prisustvovao komemoraciji u Pentagonu, u Vašingtonu, gdje je prošle godine otkriven spomenik nastradalima. Obama se, zajedno s ministrom odbrane Robertom Gejtsom, pridružio porodicama žrtava kod spomenika, gdje je položio vijenac i održao govor.
"Pamtimo, misleći na živote koje smo izgubili", poručio je Obama. "Čitamo njihova imena i privijamo njihove fotografije uz naša srca. Na današnji dan, koji obilježava njihovu smrt, prisjećamo se ljepote i smisla njihovih života", dodao je on. Na komemoraciji na mjestu na kojem se u polju u Pensilvaniji, 690 kilometara istočno od Pitsburga, prije osam godina srušio avion kompanije "Junajted erlajns" kada je stradalo svih 40 putnika, govorio je bivši državni sekretar Kolin Pauel.
Ove godine je jučerašnji dan proglašen prvom nacionalnom godišnjom komemoracijom, a građani su svoj doprinos dali učešćem u projektima konzervacije, slanjem pomoći vojnicima na frontu i volonterskim radom.
Nakon terorističkih napada od 11. septembra, Amerika je u oktobru 2001. godine pokrenula invaziju na Avganistan s ciljem da se s vlasti zbaci talibanski režim i uhvate lideri terorističke organizacije Al Kaida.
Obama je u četvrtak izdao saopštenje u kojem je pozvao sugrađane da učestvuju u komemoraciji i obećao da će "uhvatiti sve one koji su počinili ove stravične zločine, tražiti pravdu za ubijene i suprotstaviti se svim opasnostima po bezbjednost države".
Međutim, sve je veće nezadovoljstvo u američkoj javnosti zbog američkog angažovanja u Avganistanu s porastom broja poginulih vojnika, a smanjenje broja američkih trupa u Iraku ide sporije nego što je Obama najavljivao u predizbornoj kampanji.
Obalska straža pucala na čamac
Američka obalska straža juče je, navodno, pucala na brod koji je prolazio bezbjednosnom zonom rijeke Potomak u Vašingtonu. CNN je objavio da je obalska straža nekoliko puta upozorila omanji brod da se ne približava bezbjednosnoj zoni kojom je u tom trenutku prolazila kolona u kojoj je bio američki predsjednik Barak Obama. Navodno se brod oglušio o upozorenja, pa je u vazduh ispaljeno deset hitaca. AP je prenio da se radilo samo o vježbi obalske straže, dok FBI tvrdi da pucnjave nije ni bilo.
Ceremonije u američkim vojnim bazama
Ceremonije u znak sjećanja na žrtve poginule pije osam godina održane su u skoro svim američkim vojnim bazama širom svijeta. Osam godina nakon napada na SAD, hiljade američkih vojnika i dalje se nalaze u Avganistanu boreći se protiv talibana i Al Kaidinih saveznika.
Šin: Vlada stoji iza napada
Američki glumac Čarli Šin izazvao je burne reakcije u zemlji izjavom da američka vlada stoji iza terorističkih napada prije osam godina. Šin je, naime, rekao da je cijelu stvar u vezi s napadom zataškala Bušova administracija. On je čak ustvrdio da je Osama bin Laden radio za CIA sve do 11. septembra.
Al Kaida slabi
Zapadni kontraobavještajci i stručnjaci za muslimanske zemlje ocijenili su da je teroristička organizacija Al Kaida u krizi, što utiče na njenu sposobnost da regrutuje i obuči ljude spremne da se za nju bore. Činjenica da je, kako pokazuju nedavno izneseni dokazi, savezništvo Al Kaide s talibanima u Avganistanu i Pakistanu oslabilo, povećava mogućnost da se dođe do informacija koje bi dovele do hapšenja ili ubistva Osame bin Ladena.