RIM - Papa Benedikt XVI najavio je, sasvim neočekivano, da će se povući s funkcije 28. februara, javljaju italijanski mediji.
Papa je izjavio, kako zbog poznih godina više nema snage ostati na položaju poglavara katoličke Crkve.
- Iz tog razloga, potpuno svjestan ozbiljnosti svog postupka, izjavljujem kako se povlačim s mjesta nasljednika Svetog Petra, rekao je papa Benedikt XVI prema izjavi službenog Vatikana.
BBC prenosi da je ova odluka 85. godišnjeg pape sasvim neočekivana.
Jozef Racinger (85) postao je papa Benedikt XVI u aprilu 2005. nakon smrti njegova prethodnika Jovana Pavla II.
Bivši kardinal Racinger u trenutku izbora na mjesto čelnika Katoličke crkve postao je jedan od najstarijih papa u istoriji, prenosi Jutarnji.hr.
Poglavar Rimokatoličke crkve papa Benedikt Šesnaest najavio je danas u obraćanju u Vatikanu da će podnijeti ostavku 28. februara, saopštio je portparol Vatikana Federiko Lombardi.
"Papa je najavio je da će 28. februara u 20.00 časova podnijeti ostavku. Tada će početi period `prazne stolice` /sede vacante/", rekao je portparol Vatikana.
Period "prazne stolice" nastupa u slučaju smrti pape ili njegove odluke da se odrekne tog mjesta, prenosi agencija Frans pres.
Mediji ocjenjuju da je ta odluka bez presedana u istoriji Katoličke crkve.
Prošle se godine Papa počeo pri hodanju pomagati štapom, a u zadnje je vrijeme primjećeno, kako ima poteškoća s čitanjem.
Brat Benedikta XVI: Papa mjesecima razmišljao o povlačenju
Papin brat, Georg Racinger, izjavio je da je ljekar savjetovao papu da više ne ide na daleka putovanja i da je Benedikt XVI mjesecima razmišljao o povlačenju.
Georg Racinger (89) je rekao da je njegov brat, koji ima 85 godina, sve teže hodao i da je ostavka "prirodni proces", prenosi AP.
- Godine su ga stigle. U ovim godinama moj brat želi više da se odmara, kazao je papin brat.
Jozef Racinger - prije nego što je postao papa
Jozef Racinger izabran je za starješinu Rimokatoličke crkve 19. aprila 2005, kao papa Benedikt XVI.
Racinger je rođen 16. aprila 1927. godine u mjestu Marktl na Inu u oblasti Pasau u Bavarskoj, gdje mu je otac bio šef lokalne policije.
U ranom djetinjstvu, kao i većina vršnjaka, bio je pripadnik nacističke oganizacije Hitler jugend, potom je učestvovao u Drugom svjetskom ratu kao pripadnik Vermahta, a kratko vrijeme poslije kapitulacije Njemačke bio je u američkom zatvoru.
Poslije studija teologije postao je sveštenik 29. juna 1951, doktorirao je 1957, a zvanje nadbiskupa Minhena dobio je u martu 1977. Papa Pavle VI imenovao je Racingera za kardinala samo četiri mjeseca kasnije - 27. juna 1977. godine.
Smatran briljantnim teologom, Racinger je rukovodio moćom Kongregacijom za doktrinu vjere, odnosno konzervativnom institucijom u koju se svojevremeno transformisala srednjovjekovna Sveta inkvizicija, po zlu čuvena zbog lomača i suđenja jereticima.
Mnogi slobodoumniji katolici oštro su ga kritikovali, ukazujući da se od 1981. godine, otkad je na čelu Kongregacije, njegove zabrane i ne broje: protivio se pravu žena da postanu sveštenici, čvrsto zastupao celibat, osuđivao homoseksualizam, ali i komunizam.
Kada je izabran, mediji su ocjenjivali da su njegov metalno-plavi pogled i hladan osmijeh oštri kao i desničarski stavovi koji su često izazivali i političke krize. Racinger se, na primjer, 2004. godine usprotivio ulasku muslimanske Turske u EU, nazivajući to "ogromnom greškom" i "odlukom protiv istorije".
Racinger se zalagao za probližavanje najradikalnijim katoličkim pokretima, čak i onim strujama koje anglikanci, luterani i ostali protestanti, nazivaju "fundamentalistima".
Papa, inače, nije samo poglavar Rimokatoličke crkve, već ima i niz drugih titula, među kojima su i rimski biskup, vikar apostola, prelat Italije, otac Zapada, nadbiskup i mitropolit rimske provincije i vrhovni vladar Vatikana.