KOPENHAGEN - Austrija, Danska, Njemačka, Grčka i Holandija najavile su da s Ruandom razmatraju uspostavljanje prvog zajedničkog centra za povratak migranata izvan Evrope, s ciljem da postignu sporazum i počnu premještanje osoba kojima je odbijen azil do 2027. godine.
Prema zajedničkom saopštenju koje je objavilo dansko Ministarstvo za imigraciju, predloženi centar bio bi namijenjen migrantima koji nemaju zakonsko pravo da ostanu u državama učesnicama i za koje postoje izvršne odluke o vraćanju, navodi Anadolija.
Plan predviđa mogućnost njihovog uključivanja u društvo Ruande ili dobrovoljnog odlaska u zemlje porijekla, odnosno druge države u kojima mogu zakonito boraviti, uz međunarodnu podršku.
Kome bi bio namijenjen centar u Ruandi?
Inicijativa je usmjerena na osobe bez dozvole za zakoniti boravak u pet zemalja Evropske unije koje učestvuju u projektu, a čije odluke o vraćanju mogu biti izvršene.
Prema najavljenom modelu, premješteni migranti mogli bi da se nastane i integrišu u Ruandi. Druga mogućnost bila bi dobrovoljni odlazak u zemlju porijekla ili neku drugu državu u kojoj imaju pravo boravka.
Najava zasad predstavlja početak procesa dogovaranja. Konačan sporazum o uspostavljanju centra još nije objavljen.
Zašto Danska najavu smatra prekretnicom?
Danska premijerka Mete Frederiksen izjavila je na konferenciji za novinare u Beču da inicijativa predstavlja važan korak ka promjeni migracione politike.
"Za mene današnji dan predstavlja ključan korak ka novom migracionom sistemu, sistemu koji čuva koheziju naših društava i odgovara na zabrinutost naših građana", rekla je Frederiksen.
Ona je navela da države učesnice žele suštinske promjene u upravljanju migracijama, upozoravajući da krijumčarske mreže ostvaruju zaradu organizovanjem opasnih putovanja prema Evropi.
Danski ministar za imigraciju i integraciju Morten Bodskov ocijenio je najavu kao "ogroman pomak".
Prema njegovim riječima, predloženi centar trebalo bi da pomogne u rješavanju problema vraćanja migranata koji nemaju pravo na zakoniti boravak.
Šta Ruanda očekuje od partnerstva?
Ministar unutrašnjih poslova Ruande Vinsent Biruta poručio je da bi partnerstvo ponudilo "bezbjedno, zakonito i dostojanstveno rješenje za migrante".
Istovremeno je ukazao na ekonomske nejednakosti koje podstiču neregularne migracije, navodeći da bi saradnja trebalo da doprinese i odgovoru na te probleme.
Predloženi model ne podrazumijeva isključivo organizovanje povratka u zemlju porijekla, već i mogućnost novog života u Ruandi.
Zašto Njemačka podržava centre za povratak?
Njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint izjavio je da ovakvi centri nude "pozitivan pristup za ljude koji nemaju pravo da ostanu i nemaju perspektivu u Evropi".
Posebno je izdvojio slučajeve u kojima zemlje porijekla ne sarađuju u postupku prihvata svojih državljana.
U takvim okolnostima centar u trećoj zemlji, prema njegovoj ocjeni, mogao bi ponuditi dodatnu mogućnost za rješavanje statusa osoba koje moraju napustiti državu u kojoj borave.
Šta poručuju Grčka i Holandija?
Grčki ministar za migracije i azil Atanasios Plevris rekao je da su "suzbijanje ilegalne imigracije i razbijanje mreža trgovine ljudima jedan od naših ključnih prioriteta".
Dodao je da bi centri za povratak mogli doprinijeti smanjenju neregularnih migracija i povećanju broja povrataka.
Holandski ministar za azil i migracije Bart van den Brink izjavio je da inicijativa treba da "poveća broj povrataka i pruži migrantima novu priliku da se nastane u Ruandi".
"Tako će Holandija, zajedno sa svojim partnerima, doprinijeti modernom, efikasnom i funkcionalnom sistemu azila", poručio je.
Ko bi pratio poštovanje ljudskih prava?
U zajedničkom saopštenju navodi se da bi budući aranžman bio usklađen s pravom Evropske unije, zakonima Ruande i međunarodnim pravom.
Agencija Ujedinjenih nacija za izbjeglice, UNHCR, prema saopštenju, pruža savjete o standardima ljudskih prava.
U dostavljenim informacijama nisu navedeni kapacitet centra, troškovi projekta niti detaljni kriterijumi i postupci premještanja.
Kada počinju konkretni pregovori?
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner najavio je da konkretni pregovori s Ruandom počinju u ponedjeljak, 16. novembra.
Inicijativu je opisao kao pilot-projekat čiji su ciljevi suzbijanje neregularnih migracija, ometanje rada krijumčarskih mreža i smanjenje pritiska na stanovništvo.
Države učesnice žele da dogovor omogući početak premještanja odbijenih tražilaca azila do 2027. godine, ali će realizacija zavisiti od ishoda pregovora i konačnog sporazuma.