Svijet

Pezeta ponovo u upotrebi

Pezeta ponovo u upotrebi
Pezeta ponovo u upotrebi
Srna

MADRID - Stanovnici španskog mjesta Viljamajor de Santjago su, da bi podstakli lokalnu ekonomiju, ponovo počeli da kao sredstvo plaćanja koriste pezetu, valutu koja je bila u upotrebi od 1869. do 2002. godine, javljaju agencije.

Španski gradić, koji se nalazi 120 kilometara jugoistočno od Madrida, okrenuo se prošlosti da bi sebi osigurao budućnost, a njegovi stanovnici su izvukli iz slamarica pezete koje su sačuvali kad su prije 10 godina kao zvaničnu valutu počeli da koriste evro.

Oni su se na ovaj potez riješili u znak protesta što je nezaposlena čak trećina stanovnika sela, njih 2.500.

Procjenjuje da Španci u slamaricama čuvaju pezete u vrednosti od 1,7 milijardi evra

Oko 30 privrednika je od januara počelo da prihvata pezete kao sredstvo plaćanja, pa su mještani za samo mjesec dana potrošili staru valutu u protivrednosti od 6.000 evra.

Vijest se brzo proširila i kupci iz okolnih sela i gradova dolaze da potroše pezete.

Šef lokalnog poslovnog udruženja Luis Miguel Kampajo, koji je i došao na ovu ideju, rekao je da su ljudi sačuvali stare novčanice, vjerujući da bi jednoga dana mogle biti korisne ako propadne evro.

Ovaj potez mogao bi da podstakne i ostale Špance, jer se procenjuje da u slamaricama čuvaju pezete u vrednosti od 1,7 milijardi evra.

Na kraju mjeseca trgovci će pezete odnijeti u Centralnu banku u Madridu, gdje se mogu zamijeniti za evre.

Evro je zamijenio pezete 2002.godine, ali za razliku od Francuske ili Italije, Španija nikada nije postavila krajnji rok za zamjenu starog novca u evre.

Prema nedavnoj studiji španskog Udruženja potrošača, cijene osnovnih dobara porasle su 43 odsto od uvođenja evra. Hleb je poskupio 49, a mlijeko 48 odsto, dok je cijena krompira porasla čak 116 odsto.

Gradonačelnik Hoze Fernandez je podržao ovu akciju jer se, kaže, zalaže za sve što pomaže njihovoj ekonomiji, a još četiri španska grada pokušavaju da ožive ekonomiju na isti način.

Španija se bori s najgorom ekonomskom krizom od Drugog svjetskog rata. Polovina mlađih od 25 godina nema posao, što je gore i od Grčke i Portugala. Oni koji imao posao čak odbijaju korištenje godišnjih odmora kako ne bi postali višak pri povratku na radno mjesto.

Najčitanije