TEHERAN - U Iranu se danas održavaju parlamentarni izbori, za koje se očekuje da će biti test popularnosti vjerskom rukovodstvu, uslijed rastućeg nezadovoljstva zbog političkih, socijalnih i ekonomskih kriza, ocjenjuje Reuters.
Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei (84) bio je jedan od prvih glasača, prenosi RTS.
Hamnei je pozvao građane da glasaju što je prije moguće, navodeći da, kako je rekao, "i prijatelji i neprijatelji Irana posmatraju izlaznost", prenosi "Arab News".
Preliminarni rezultati iranskih izbora očekuju se u subotu.
Glasanje će biti prvo mjerilo podrške Iranaca Aliju Hamneiju i zvaničnom Teheranu poslije antivladinih protesta 2022. i 2023. godine, koji su doveli do najvećih nemira od Islamske revolucije 1979.
Uz parlamentarne izbore, bira se i 88 članova religioznog tijela pod imenom Skupština stručnjaka, čiji je zadatak da imenuje ili smijeni vrhovnog poglavara.
Očekuje se da će u parlamentu većinu zadržati najveća tvrdolinijska grupa, koju čine bivši članovi elitne Revolucionarne garde i povezana Basidž milicija, kao i drugi političari lojalni vrhovnom vođi Hamneiju.
To takođe uključuje Bhakte i Tragaoce za putem Islamske revolucije, Front stabilnosti Islamske revolucije, Stranku islamske koalicije i Udruženje militantnih sveštenika.
Rekordan broj od više od 15.000 parlamentarnih kandidata prošli su ispitivanje Savjeta čuvara, što je skoro 75 odsto od ukupnog broja kandidata koji su se prvobitno registrovali za izbore, navodi Ministarstvo unutrašnjih poslova Irana.
enika i pravnika koji procjenjuju privrženost islamu, vjerovanje u sistem vjerskih zakona i u Islamsku republiku, prenosi Reuters.
Ovo tijelo čuvara kvalifikovalo je 144 sveštenika od 510 osoba koje su prijavile kandidaturu za Skupštinu stručnjaka.
Bivšem predsedniku Hasanu Rohaniju Savjet čuvara zabranio je da se kandiduje.
Uprkos 103 nacionalne i pokrajinske stranke koje je izbrojalo Ministarstvo unutrašnjih poslova, Iranu nedostaje tradicija disciplinovanog članstva u partijama ili detaljne partijske platforme, a politika je podijeljena na frakcije, napominje Reuters.
Reformisti, kojima je učešće u politici zabranjeno nakon što su osporili ponovni izbor tvrdolinijskog predsjednika 2009. godine, nisu podržali nijednu listu kandidata za parlament.
Proreformski kandidati su se suočili sa diskvalifikacijama na parlamentarnim izborima 2020. godine, iako zahtijevaju postepene promjene u Islamskoj republici, prenosi Euronews.
Ali poslije godina neuspješnih pokušaja da povećaju političke i društvene slobode, njihovu agendu demonstranti su odbacili kao neadekvatnu 2022. godine.