Svijet

Počeo lov na božju česticu

Počeo lov na božju česticu
Počeo lov na božju česticu
Agencije

ŽENEVA - Najveći svjetski sudarač atoma postavio je u utorak novi rekord u sudarima protona energijom tri puta većom nego što je ikad ranije pokušano.

Time su se naučnici okupljeni oko ovog "eksperimenta vijeka" približili svom cilju - lociranju hipotetske "božje čestice", koja je ključ za razumijevanje mase svemira.

Deset milijardi dolara vrijedna mašina, Veliki hadron kolajder (LHC) usmjerila je snopove jedan u drugi kao dio ambicioznog plana otkrivanja detalja o teorijskim postavkama čestica i mikrosila.

Ranije, snopovi čestica koji su u Ženevi, u tunelu dugom 27 kilometara na oko 100 metara ispod površine zemlje trebalo da se sudare uz rekordnu energiju, izgubili su se, pa je eksperiment prolongiran za nekoliko sati. Međutim, eksperiment kojim je planirano "dočarati" Veliki prasak, kojim je prije 69,7 milijardi godina nastao svemir, je naposlijetku uspješno izveden.

Ovim kolizijama počela je nova era u nauci za istraživače koji rade na projektu ispod švajcarsko-francuske granice. Naučnici iz kontrolne sobe Evropskog centra za nuklearna istraživanja (CERN) nagradili su glasnim aplauzom svoj uspjeh pri energiji od sedam teraelektronskih volti (3,5 po zraci).

"Ovo je veliki uspjeh. Stigli smo gdje nikad niko nije. Otvorili smo nove prostore za fiziku", kazao je Oliver Bukmeler, jedan od ključnih naučnika ovog projekta.

Na naučnicima je sada da analiziraju prikupljene podatke da bi istražili prirodu stvari i porijeklo zvijezda i planeta.

Nakon što su izazvani sudari, plan je da sudarač, bez prestanka, radi 24 mjeseca, s kratkom tehničkom pauzom ove godine. Naučnici smatraju da bi mogli otkriti tamnu materiju, koja, kako se pretpostavlja, čini 25 odsto svemira, ali čije postojanje nije dokazano.

Novi eksperimenti

Ako LHC bude radio kao što je predviđeno, period novih istraživanja bi se trebao protegnuti kroz narednih desetak godina, a s predviđenim unapređivanjima ubrzivača i detektora i kroz sljedećih dvadesetak. Time bi naše znanje o prirodi moglo biti obogaćeno, ali, kao i svaki naučni napredak, otvorena bi mogla biti brojna nova pitanja, kao i ideja za nove eksperimente kojima bi te ideje bile ispitane.

Najčitanije