VAŠINGTON, MOSKVA - Svijet se ponovo okreće nuklearnom odvraćanju, dok najveće sile ubrzano modernizuju svoje arsenale.
Ključne činjenice
- Svih devet sila širi nuklearne kapacitete
- Kina najbrže povećava broj bojevih glava
- Slabe međunarodne kontrole nuklearnog naoružanja
- NATO ponovo jača nuklearno odvraćanje
- Rastu rizici nove utrke u naoružanju
Svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje proširilo je vojne kapacitete tokom 2025. godine, a sa rastućim naoružavanjem rastu i rizici, upozorava Stokholmski institut za istraživanje mira SIPRI.
Koliko je velika opasnost od nove trke u naoružanju?
Naoružavanje je za mnoge zemlje postalo pitanje najvišeg prioriteta, uključujući i nuklearno oružje.
Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira SIPRI, svih devet država koje posjeduju nuklearno oružje modernizovalo je i proširilo svoje arsenale tokom 2025.
Pored novih nuklearnih bojevih glava, uvedeni su i dodatni sistemi za njihovo lansiranje, koji mogu nositi kako konvencionalne tako i nuklearne bojeve glave. Među njima su i rakete i krstareći projektili.
U svom godišnjem izvještaju za 2026. istraživači mira ukazuju na opšti trend: sve više država ponovo se oslanja na nuklearno oružje u svrhu nacionalne obrane.
Titi Erasto, istražiteljka u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje, ilustruje to primjerom Finske i Švedske.
Ako vas još zanima:
Sestra Kim Jong Una: Nuklearni status Sjeverne Koreje je nepovratan
Srušena sela, izgrađene tajne baze: Šta Kina krije u Sečuanu
Njihova politika prema nuklearnom oružju drastično se promijenila nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine i pristupanja NATO-u.
"Te države, koje su istorijski bile poznate kao vojno neutralne zagovornice nuklearnog razoružanja, sada aktivno učestvuju u nuklearnoj politici NATO-a, na primjer kroz učešće u vježbama koje simuliraju upotrebu nuklearnog oružja", objašnjava Erasto za DW.
Prema istraživanjima SIPRI-ja, tokom 2025. u svijetu je bilo gotovo 12.200 nuklearnih bojevih glava.
"Iako je njihov broj neznatno manji nego prethodne godine, to nije pokazatelj razoružanja. Trenutno se više zastarjelih bojevih glava povlači iz upotrebe nego što se uvode nove. Međutim, očekuje se da će se taj trend u nadolazećim godinama preokrenuti, jer se tempo demontaže usporava, dok se raspoređivanje novog nuklearnog oružja ubrzava", navode istražioci.
Kontrolom do manjeg rizika
Dok je bivši američki predsjednik Barak Obama 2009. bio slavljen zbog svoje vizije svijeta bez nuklearnog oružja, razvoj događaja danas ide u posve suprotnom smjeru.
"Sve je više znakova da države koje posjeduju nuklearno oružje zanemaruju ili čak potpuno napuštaju svoje obaveze u vezi sa razoružanjem i umjesto toga demonstriraju svoju nuklearnu moć", naglašava Hans M. Kristensen, stručnjak za nuklearno oružje u SIPRI-jevom programu za oružje za masovno uništenje i u Federaciji američkih naučnika (FAS).
Dodaje da "oslanjanjem na nuklearna rješenja, države stvaraju nove rizike i podstiču dinamiku trke u naoružanju".
Prema podacima SIPRI-ja, ukupno devet država posjeduje nuklearno oružje: pored SAD i Rusije, to su Velika Britanija, Francuska, Kina, Indija, Pakistan, Sjeverna Koreja i Izrael, koji službeno nikada nije potvrdio da posjeduje nuklearno oružje.
Podaci SIPRI-ja pokazuju da Rusija i SAD zajedno raspolažu sa oko 83 odsto svih operativnih nuklearnih bojevih glava.
Između ostalog, Sjeverna Koreja nastavlja razvijati svoje nuklearne kapacitete.
Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja već bi mogla imati oko 60 gotovih bojevih glava, a posjeduje dovoljno materijala za proizvodnju još najmanje 30.
Tokom 2025. režim u Pjongjangu predstavio je i testirao nove raketne sisteme, uključujući interkontinentalnu raketu Hwasong-20 na kruto gorivo.
Silosi u Kini za nuklearne rakete
Kina svoje nuklearne snage jača brže od bilo koje druge zemlje. Prema procjenama SIPRI-ja, ta zemlja trenutno raspolaže sa oko 620 nuklearnih bojevih glava, dok ih je prethodne godine imala oko 600.
Na vojnoj paradi u septembru 2025. kineska vojska prvi put je predstavila kompletnu nuklearnu trijadu - odnosno nuklearno oružje koje se može lansirati sa kopna, mora i iz vazduha.
"Zavisno o tome kako Kina bude oblikovala strukturu svojih oružanih snaga, do kraja ove decenije mogla bi potencijalno raspolagati sa najmanje isto toliko interkontinentalnih balističkih raketa (ICBM) koliko imaju Rusija ili SAD", navodi se u godišnjem izvještaju SIPRI-ja.
Broj kineskih nuklearnih bojevih glava i dalje je znatno manji od broja kojim raspolažu Rusija i SAD. Poruka Kine je da želi na uvjerljiv način odvratiti druge države od mogućeg nuklearnog napada.
Nuklearni "kišobran" u Evropi?
U zapadnoj Evropi samo Velika Britanija i Francuska posjeduju nuklearno oružje. Francuska raspolaže sa 290 nuklearnih bojevih glava koje se mogu lansirati sa nuklearnih podmornica ili iz borbenih aviona rafala. Francuska vlada kontinuirano razvija svoje nuklearne snage i nudi drugim evropskim zemljama mogućnost da imaju koristi od tog nuklearnog zaštitnog kišobrana, prenosi Deutsche Welle.
NATO ovu zajednički organizovanu strategiju odvraćanja uz pomoć američkog nuklearnog oružja naziva "nuklearnim učestvovanjem".
Sjedinjene Američke Države razmatraju mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja u dodatnim evropskim državama članicama NATO, u okviru nastojanja da ojačaju bezbjednosne garancije saveznicima u Evropi, prenio je nedavno "Financial Times" (FT).
Američki zvaničnici pokazali su spremnost da razmotre proširenje postojećeg sistema nuklearnog dijeljenja, koji trenutno obuhvata šest evropskih država u kojima su stacionirani avioni sposobni za nošenje nuklearnog naoružanja, rekle su za FT tri osobe upoznate s tim razgovorima.
Međutim, pošto američki predsjednik Donald Tramp stalno dovodi u pitanje predanost SAD NATO-u, njemačka vlada nedavno je pokrenula dodatne razgovore sa Francuskom o mogućnostima bliže saradnje na području nuklearnog odvraćanja.
Da podsjetimo, dok su se diplomate iz gotovo cijelog svijeta tokom maja okupile u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku kako bi razgovarale o budućnosti globalnog režima nuklearnog neširenja, Sjedinjene Američke Države i Rusija poslale su potpuno drugačiju poruku - demonstraciju sopstvene strateške sile.
Naime, Rusija je 12. maja izvela probno lansiranje interkontinentalne balističke rakete "Sarmat", jednog od najmoćnijih sistema u svom arsenalu, prenosi "ResponsibleStateCraft". Predsjednik Vladimir Putin potom je najavio da će raketa do kraja 2026. godine biti uvedena u operativnu upotrebu.
Samo nekoliko dana kasnije, 20. maja, američko ratno vazduhoplovstvo testiralo je nenaoružanu raketu "Minuteman III". Iako je riječ o sistemu koji je u upotrebi još od 1970. godine, Vašington ga i dalje koristi zbog kašnjenja razvoja njegove zamjene - programa "Sentinel", koji je već godinama izvan planiranog budžeta i rokova.
