LONDON - Odluka bivšeg britanskog premijera Tonija Blera da zaradu od prodaje svojih memoara pokloni dobrotvornoj organizaciji koja brine o ranjenim vojnicima podijelila je javnost.
Naime, Britanci još čekaju zaključke istrage o učešću britanske vojske u iračkom ratu, u kojoj je saslušan i Toni Bler. Većina je uvjerena da ih je on smišljeno doveo u zabludu da Sadam Husein posjeduje oružje za masovno uništenje, da bi opravdao napad na Irak.
Memoari Tonija Blera, sa jednostavnim naslovom "Putovanje", izlaze iz štampe početkom sljedećeg mjeseca.
"Upustio sam se u pisanje knjige koja bi čitaocu pružila uvid u ljudsku i političku dimenziju mog života dok sam bio premijer", kaže Bler.
Pet miliona evra dobijenih od izdavačke kuće bivši premijer daje u fond za gradnju rehabilitacionog centra za ranjene britanske vojnike.
Njegovi saradnici objašnjavaju da time želi da oda priznanje vojničkoj hrabrosti kojoj je bio svjedok u Iraku, Avganistanu, Sjevernoj Irskoj, Sijera Leoneu i na Kosovu. Javnost različito komentariše tu odluku.
Za jedne, to je izraz njegovog vjerovanja da su razlozi zbog kojih su britanski vojnici išli u ratove bili vrijedni toga i pozdravljaju velikodušni gest.
"Šta god mogli da kažemo o Bleru, ne možemo da sumnjamo u njegovo poštenje i odlučnost da zaradu da u dobrotvorne svrhe", rekao je direktor Kraljevske britanske legije Kris Simpkins.
Antiratne organizacije najavljuju protest ispred knjižare u Londonu, u kojoj će Bler potpisivati primjerke memoara i kažu da novac neće utišati bijes onih koji smatraju da mu treba suditi za ratne zločine.
"Zbog njegove oholosti i pojednostavljenog gledanja na rat i spoljnu politiku, uništeni su životi mnogih mladih ljudi", rekao je antiratni aktivista.
Porodice poginulih vojnika podsjećaju da je Toni Bler propustio idealnu priliku da im se izvini kada je svjedočio u istrazi o britanskom učešću u iračkom ratu. Pred komisijom ser Džona Čilkota bivši premijer branio je odluku o napadu na Irak.
Ne očekuje se da Toni Bler sada u memoarima kaže nešto drugačije. Čilkotova komisija, inače, vodi treću istragu o ulozi Velike Britanije u iračkom ratu, kome se protivio veliki dio javnosti, ali i neki ljudi u vojsci, Vladi i drugim državnim institucijama.
Članovi komisije nekoliko puta su poredili napad na Irak sa intervencijom na Kosovu, jer ni za jednu akciju nije bilo rezolucije Ujedinjenih nacija.