BERLIN - Tuče, noževi, seksualno zlostavljanje… Ko imalo prati vijesti iz njemačkih škola lako bi mogao da pomisli da se nalazi u nekom distopijskom filmu, priči o bezakonju i pravu jačega.
Radi se o desetinama hiljada ispada u školama posljednjih godina, pokazali su odgovori na upit agencije Dpa. Recimo, samo u najmnogoljudnijoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji 2022. godine je bilo 5.400 prijava za nasilne delikte u školama.
To u dlaku odgovara ukupnom broju škola u pokrajini, što znači da se prosječno jednom godišnje u svakoj školi prijavi ovakav incident. A koliko je neprijavljenih slučajeva niko ne zna, piše Deutsche Welle.
Nedavno je 22-godišnjak u Petershagenu blizu Berlina upao u jednu školu naoružan nožem i gasnim, odnosno signalnim pištoljem, a jedan od zaposlenih podigao je uzbunu.
Takođe, 17-godišnji učenik je u Vupertalu nožem napao četvoro školaraca i sada je u pritvoru zbog sumnje na pokušaj ubistva.
U odnosu na period prije pandemije, broj takvih ekscesa u školskim zgradama i dvorištima osjetno raste, recimo u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za oko 50 odsto u odnosu na 2019. godinu.
Slično je i u drugim pokrajinama, piše Dpa. Samo u glavnom gradu Berlinu su, prema policijskim podacima, 2022. godine bila 2.344 slučaja nanošenja tjelesnih povreda u školama. Tamo policijske patrole u prosjeku pet puta dnevno bivaju pozvane da intervenišu u školama.
Ubistva su još rijetka… Jedno se dogodilo u januaru u gimnaziji kod Hajdelberga, gdje je 18-godišnjak nožem ubio vršnjakinju.
Prema Ministarstvu obrazovanja pokrajine Brandenburg, brojni su uzroci nasilja u školama. U odgovoru Ministarstva navode se "deficiti samokontrole", "manjak samopouzdanja", ali i iskustvo porodičnog nasilja.
Kako dodaju, sadržaji koji prikazuju nasilje u medijima i na društvenim mrežama takođe mogu doprinijeti agresiji.
"Primjećujemo da se u škole češće nosi oružje nego ranije", kaže i Sven Vinkler, prvi čovjek Udruženja školskih direktora Njemačke.
Najčešće su, kaže, to noževi i "lažno" vatreno oružje, ono koje vjerno oponaša pravo.
Kako je naveo Vinkler, teško je reći da li djeca i omladina imaju oružje sa sobom jer su spremni na nasilje ili jer su uplašeni pa misle da moraju biti spremni za samoodbranu.
Ali, neki stručnjaci kažu da ništa nije tako kako izgleda. Razvojni psiholog Herbert Šajtenhauer nedavno je u razgovoru za "Spiegel" upozorio da se brojke posmatraju pogrešno.
Prema njegovom mišljenju, danas je manje nasilja u školskim dvorištima nego prije dvadesetak godina, ali se o njima češće izvještava u medijima.
Sindikat vaspitanja i nauke traži da se pojača socijalni rad u školama. "Dramatični manjak nastavnika i premali broj socijalnih radnika pri školama vode tome da je prevencija na licu mjesta vrlo ograničena", rekla je šefica tog sindikata Anja Benzinger-Štolce.
Neke škole već su uvele privatno obezbjeđenje, poput jedne škole u Bremerhafenu, kod Bremena. Kako su tamo naveli, školarci su često razbijali prozore, vrijeđali druge učenike i nastavnike ili im prijetili. Skoro svakodnevno su se po dvorištu škole vrzmali tipovi koji nemaju šta tu da traže.
"Stanje prošle jeseni bilo je vrlo nemirno. Uz stražare se opet sve smirilo", rekla je jedna portparolka škole.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.