Briselski Politiko izdvojio je, nakon ostavke francuskog premijera Sebastijana Lekornija, svjetske političare sa najkraćim karijerama.
Kako se navodi, Lekorni je podnio ostavku samo 12 sati nakon imenovanja vlade čime je postao premijer Francuske sa najkraćim mandatom od samo 27 dana, koliko je potrebno da Mjesec obiđe oko Zemlje.
"Ukoliko su bivšu britansku premijerku Liz Tras nakon 44 dana mandata tabloidi uporedili sa zelenom salatom, onda bi Lekorni mogao da bude upoređen sa spanaćem, budući da je tako brzo uvenuo", navodi Politiko.
U Francuskoj kratke političke karijere nisu nepoznate, piše Politiko i kao primjer navodi da je premijer sa najkraćom karijerom bio Mišel Barnije, koji je na funkciji proveo 90 dana tokom 2024, prenosi Tanjug.
Rekorder svih vremena u francuskoj istoriji, ipak, ostaje vojvoda od Mortmara koji je na poziciji šefa vlade proveo samo nekoliko sati, prije nego što je revolucijom 1830. godine zbačen apsolutistički režim kralja Šarla X.
Među onima koji su se kratko zadržali na mjestu premijera bio je i Aleksandr Ribo, koji je na funkciji proveo četiri dana prije nego što je podnio ostavku uoči izbijanja Prvog svjetskog rata, kao i Eduar Daladije koji je obavljao dužnost nešto duže od nedjelju dana prije nego što su ga s vlasti svrgli neredi ekstremne desnice 1934.
Osnivač Evropske unije, Robert Šuman, 1948. vodio je vladu koja je pala poslije samo devet dana usljed poslijeratnih političkih previranja, podsjeća Politiko.
Nesumnjivi prvak među političkim liderima po kratkoj vladavini bio je Pedro Laskurain koji je na funkciji predsjednika Meksika ostao manje od sat vremena 19. februara 1913.
Ovaj političar bio je izabran za premijera da premosti period vladavine između Fransiska Madera, zbačenog u puču i Viktorijana Uerte koji ga je zbacio s vlasti.
U Latinskoj Americi bilo je još ovakvih primjera, pa je 2001. Argentina imala pet predsjednika u roku od samo 10 dana, dok je Australijanac Frenk Ford bio premijer cijelih osam dana 1945.
U SAD titula predsjednika sa najkraćim mandatom pripada Vilijamu Henriju Harisonu koji je preminuo tačno mjesec dana poslije stupanja na dužnost.
Posebno mjesto pripada Entoniju Skaramučiju koji se zadržao 10 dana kao direktor za komunikacije u Beloj kući u prvoj administraciji predsjednika Donalda Trampa, navodi Politiko.
Kada je riječ o Evropi, političari se zadržavaju na vlasti relativno duže, osim ako se ne računaju Jozef Gebels koji je bio njemački kancelar samo jedan dan i Karl Donic koji je zamijenio Adolfa Hitlera na čelu nacističke Njemačke i proveo na funkciji 23 dana.
U Evropi ima još kratkotrajnih mandata, posebno u Italiji, gdje je, na primjer, vlada predvođena Amintore Fanfanijem trajala ukupno 12 dana 1954.
Fanfani je 1987. ponovo postao premijer po šesti i poslednji put , kada je na tom položaju ostao 11 dana.
Tu je i Đulijo Andreoti, čija prva italijanska vlada je trajala samo devet dana.
Interesantan je i primjer švedske premijerke Magdalene Anderson, koja je 2021. podnijela ostavku poslije samo sedam sati od imenovanja nakon što nije uspjela da dobije podršku parlamenta za svoj budžet.
Ona je nekoliko dana kasnije dobila drugu šansu i nakon toga na funkciji ostala skoro godinu dana, podsjetio je Politiko.