MOSKVA -Ukrajinskom rukovodstvu glavni neprijatelj je - Rusija! U novoj Koncepciji razvoja bezbednosti i odbrane Ukrajine koju je potpisao predsednik Petar Porošenko se kaže da je najaktuelniji zadatak u srednjoročnoj perspektivi "zaštita od agresije Rusije" koja iscrpljuje ukrajinsku ekonomiju i podriva političku stabilnost.
U dokumentu još piše da Rusija primjenjuje metode tzv. hibridnog rata u Donbasu i na "privremeno okupiranoj teritoriji Krima". U novoj koncepciji razvoja bezbjednosti se takođe govori o uvođenju principa i standarda koje koriste zemlje članice EU i NATO. U Kijevu planiraju da stvore svoj sistem sajber bezbjednosti kao i da jačaju saradnju sa obavještajnim službama članica NATO.
Ukrajina nastavlja da se, uprkos teškoj ekonomskoj situaciji naoružava i čak razvija domaće oružje.
Bojeva raketa koju su proizvele ukrajinske fabrike uspješno je prošla prva gađanja. Sekretar Savjeta bezbjednostui Ukrajine Aleksandar Turčinov izjavio je da je ta raketa, za razliku od ruske, navođena. On je najavio da domaće fabrike planiraju da naprave više tipova raketa sa kojima bi mogle da zaštite svoju zemlju.
Ruski eksperti tvrde da su Ukrajinci isprobali raketu koju inače koriste reaktivni bacači "Smerč". Iako Ukrajinci nisu nazvali tip rakete, iz objavljenog video materijala je jasno da je ona lansirana sa vozila MAZ-543 koji je osnova višecevnim bacačima "Smerč". Na osnovi toga se zaključuje da su Ukrajinci isprobali navođenu 300 milimetarsku raketu koju koristi "Smerč".
Raketu je proizveo koncern "Južnoe" iz Dnjepropetrovska, a sistem za navođenje po GPS napravio je konstruktorski biro "Luč" iz Kijeva.
- Ukrajinske fabrike su uspjele da naprave, poslije prestanka kooperacije sa Rusijom, domaće rakete i one će uskoro biti testirane - izjavio je Aleksandar Turčinov sekretar Savjeta bezbjednosti Ukrajine.
U Kijevu ne skrivaju da je rad njihovih fabrika raketa bio otežan jer su ranije tijesno sarađivali sa ruskim. Ali, kako je istakao Turčinov, ukrajinski naučnici i inženjeri su uspjeli da obezbijede proizvodnju svih neophodnih komponenata koje su ranije dobijali u kooperaciji sa Rusijom.
Rusija i Ukrajina su 1993. potpisali dogovor o vojno-tehničkoj saradnji koji je podrazumevao kooperaciju u razradi i proizvodnji vojne industrije. Ali, u maju 2015, ukrajinski premijer Arsenij Jacenjuk je saopštio da je rukovodstvo Ukrajine odlučilo da raskine saradnju u vojnoj proizvodnji zbog događaja u istočnoj Ukrajini i pripajanja Krima Rusiji.
Vijest da su u gigantu "Južmašu" u Dnjepropetrovsku počeli ponovo da prave rakete, iznenadila je mnoge u Ukrajini. Lani su tamo zbog besparice prestali da rade pogoni jer nije bilo tehničke vode i struje a zaposleni nisu primali mjesecima platu. Krajem prošlog aprila ukrajinski listovi su pisali da je zbog besparice u "Južnom zavodu mašinogradnje Makarova" koji je poznatiji kao "Južmaš", prestala da radi livnica i pogoni gdje se kali metal. Tada se pisalo da će u "Južmašu" smanjiti za 30 do 40 posto broj zaposlenih. Predsjednik Petar Porošenko je svojevremeno obećao da će gigant iz Dnjepropetrovska proizvoditi autobuse za tu oblast.
ORUŽJE IZ HRVATSKE
Nedavno je objavljena informacija da je policija kupila prvu partiju od sto hrvatskih pištolja koje proizvodi kompanija HS. Ukrajinci pregovaraju sa Hrvatima o kupovini nove automatske puške koja bi trebala da bude zamjena za "kalašnjikove" koje sada koriste. Najveću podršku Ukrajini u naoružavanju do sada su pružili Amerikanci koji su im dali 320 miliona dolara. U Litvaniji i Estoniji takođe govore o potrebi da se pomogne naoružavanje Ukrajine ali mnoge druge zemlje su protiv toga. Kina i Španija su protiv da Ukrajina uvozi vojnu tehniku i oružje. Čak i Velika Britanija, Njemačka i Francuska kao i Mađarska ne namjeravaju da prodaju oružje Kijevu.
ŠOK OD JUNKERA
Ukrajinsko rukovodstvo je vrlo razočarala nedavno izjava Žan Klod Junkera, rukovodioca Evrokomisije, koji je rekao da u narednih 20 do 25 godina Ukrajina neće postati članica NATO-a. Junkerova procjena šokirala je Ukrajince jer ministar odbrane Stepan Poltorak tvrdi da će njihova armija uspjeti da se reformiše po standardima NATO-a u sljedećih pet godina. Do kraja 2018. biće reformisano Ministarstvo odbrane, a do 2020. sve oružane snage.
(NN/novosti)