BERLIN - Politička debata o strožim zakonima o oružju i imigraciji u Njemačkoj se usijava nakon terorističkog napada u Zolingenu u kojem su tri osobe ubijene nožem, a više njih je ranjeno.
"Dosta je bilo", poručio je poslije pokolja u Zolingenu predsjednik konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Fridrih Merc.
On obično ima prilično hladan odnos sa njemačkim kancelarom Olafom Šolcom (SPD), ali sada se šef najjače opozicione stranke u Bundestagu direktno obratio šefu Vlade.
"Pozivam Vas da radite zajedno s nama da bismo brzo i bez odlaganja donosili odluke dosljedno usmjerene na sprečavanje daljih terorističkih napada kao onaj koji se dogodio u petak u našoj zemlji", naveo je Merc, prenosi Deutsche Welle.
Kancelar je zajedno sa predstavnicima Vlade Sjeverne Rajne - Vestfalije položio cvijeće na mjestu napada.
"To je bio terorizam, terorizam protiv svih nas", rekao je Šolc i najavio pooštravanje zakona o oružju.
To se posebno odnosi na noževe, naglasio je Šolc, ali i na mnoge druge stvari koje treba regulisati.
U pogledu mogućeg pooštravanja Zakona o azilu Šolc je bio nešto uzdržaniji. Osvrnuo se na nedavne političke odluke o povećanju broja deportacija i naglasio da sprovođenje tih odluka mora biti dosljedno.
Neke od mjera koje predlaže lider opozicione CDU Merc su drastične.
"Dozvoliti deportacije u Siriju i Avganistan, a nove izbjeglice iz tih zemalja više ne primati. Svako ko u Njemačkoj ima status izbjeglice, a otputuje u svoju matičnu zemlju, odmah gubi svaki boravišni status u Njemačkoj", kaže Merc.
Savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer iz redova kancelarovih Socijaldemokrata (SPD) već neko vrijeme razmatra mogućnost deportacija u Siriju ili Avganistan.
Međutim, kako je više puta isticala, to nije tako lako: nema, na primjer, diplomatskih veza sa talibanima koji vladaju Avganistanom.
U Njemačkoj je na snazi zabrana deportacija u Avganistan otkako su radikalni islamisti došli na vlast u septembru 2021.
Tri stranke na vlasti, SPD, Zeleni i Liberali (FDP), prije bi mogli da se slože s drugim Mercovim zahtjevima.
"Stalna kontrola njemačke granice, dosljedno zaustavljanje na granicama i povratak primjene Dablinskih propisa. Prema tome, niko ko uđe iz bezbjedne treće zemlje nema pravo da ostane u Njemačkoj", jedan je od Mercovih zahtjeva.
Nakon napada nožem u Zolingenu, policiji se predao 26-godišnji počinilac iz Sirije. Prema izvještajima medija, napadač je ušao u Evropsku uniju preko Bugarske i prema Dablinskim propisima trebalo je da tamo podnese zahtjev za dobijanje azila.
Nakon što mu je takav zahtjev 2023. u Njemačkoj odbijen, trebalo je da bude deportovan nazad u Bugarsku, ali to se nije dogodilo jer se sakrio.
U nedjelju popodne Savezni sud pravde (BGH) izdao je nalog za hapšenje osumnjičenog. Taj najviši njemački sud je nadležan jer je djelo klasifikovano kao teroristički čin.
Fezerova se u više navrata žalila da mnoge zemlje EU, poput Bugarske i Rumunije, dozvoljavaju tražiocima azila koji tu prvi put stupe na tlo Unije da jednostavno otputuju dalje u Njemačku.
Njemačka policija trenutno vrši provjere na licu mjesta na nekoliko granica, na primjer prema Poljskoj, Češkoj ili Austriji. To bi trebalo da se okonča u decembru, ali je ministarka prije nekoliko dana najavila mogućnost produženja graničnih kontrola za najmanje šest mjeseci.
Fezerova je ujedno svjesna da je saveznoj policiji, koja je nadležna za granične kontrole, hitno potrebno više službenika - trenutno ih ima 56.000. Država, međutim, to povećanje teško sebi može da priušti s obzirom na manjak u budžetu.
Na to da efikasna borba protiv islamističkog kriminala u Njemačkoj košta mnogo ukazuje i vicekancelar Robert Habek iz redova Zelenih.
Nošenje noževa i drugog oružja na javnim mjestima u Njemačkoj zabranjeno je još otkako je 1973. stupio na snagu Zakon o oružju. Protiv pooštravanja tog zakona izjasnio se vladajući FDP. Njihov savezni ministar pravde Marko Bušman najavio je "da će razgovarati u Vladi o tome da nastave da unapređuju borbu protiv te vrste kriminala".
"Počinioca ne bi zaustavile ni zone zabrane nošenja noževa, niti opšta zabrana nošenja noževa", ocijenio je predsjednik Udruženja njemačkih kriminalističkih policajaca Dirk Peglov.
Dodao je da bi policiji trebalo dozvoliti da vrši pretrese u potrazi za noževima bez ikakvog posebnog razloga. Smatra da je neophodna debata o opštoj zabrani nošenja noževa u javnosti, uz neophodne izuzetke.
Diskusija nakon ubistava u Zolingenu intenzivirala se u ovolikoj mjeri zbog toga što su za samo nedjelju dana veoma važni izbori u istočnonjemačkim pokrajinama Tiringiji i Saksoniji.
Desničarsko ekstremistička Alternativa za Njemačku (AfD) tamo ima između 30 i 34 odsto podrške i mogla bi da postane najjača politička snaga u obje pokrajine. Savez Sara Vagenkneht (BSW), stranka osnovana početkom godine, a na čijem je čelu bivša političarka stranke Levica, takođe, prema anketama, ima jak rejting. I jedna i druga stranka pozivaju na radikalno pooštravanje politike azila i imigracije.
Ovlašćenje da postavlja političke smjernice daje pravo kancelaru da, u slučaju spora, nadjača mišljenja svojih ministara o svim pitanjima i da odredi kurs Vlade. Merc najavljuje da će njegova stranka, CDU, pristati na odgovarajući zakonski prijedlog.