PARIZ - Francuska će, za sada, zadržiti dosadašnji režim od 70 odsto proizvodnje električne energije u nuklearnim centralama, uprkos velikom pritisku javnog mnijenja o redukciji ovog vida energije.
U Francuskoj, kao i susjednoj Njemačkoj, mada u nešto manjoj mjeri, jačaju antinuklearna raspoloženja poslije prošlododišnje havarije japanske nuklearke u Fukušimi. Njemačka je zbog toga već odustala od produženja rada svojih nuklearnih reaktora i odlučila da ih zatvori do 2022.
Favorit predsjedničkih izbora u Francuskoj, socijalista Fransoa Oland založio se da se proizvodnja električne struje u nuklernim elektranama do 2025. svede sa sadašnjih 75 na 50 odsto kao i za zatvaranje, nuklearke Fešenheim u istočnoj Francuskoj, na oko 70 kilometara od Strazbura, koja je u radu od 1977. i prijeti joj, bar tako tvrde protivnici nuklearki, havarija.
Aktualna vlast francuske desnice pod pritiskom javnog mnijenja, koje bi prema anketama u 62 odsto slučejeva podržava mjere o nuklerakama uvedene u Njemačkoj, zatražila je da joj komisija "Energija 2050" podnese izvještaj o trenutnoj situaciji u nukleranim elektranama.
Članovi te komisije podnijeli su 13. februara izvještaj ministru za energetiku Francuske Eriku Besonu u kome se procjenjuje da Francuska treba da zabrani administrativno zatvaranje bilo koje nuklearne elektrane, osim iz bezbjednosnih razloga.
U izvještaju se, kako navodi francuski magazin "Slat", kaže da bi prelazni period na nove vidove proizvodnje energije trebalo da traje onoliko dugo koliko eksperti za nukeranu sigurnost to odrede.
Komisija, takođe, predlaže zamjenu starih reaktora novim postrojenjima treće generacije kako bi se nadoknadio gubitak uslijed postepenog zatvaranja najstarijih centrala.
Francuska praktično ne namjerava da za sada redukuje proizvodnju električne energije jer, prema pisanju magazina "Slat", gašenje nukleranih elektrana je preskupo za državu zbog ogromnih troškova oko smještanja radioktivnih materija.
Ekolozi, međutim, podsjećaju da je reaktor broj jedan u nuklearnoj elektrani u Fukušimi koja je počela sa radom 1971. trebalo da prestane sa radom u februaru 2011. ali je dobila dozvolu za produžetak rada za još 10 godina, a mjesec dana kasnije, 11. marta došlo je do katastrofe uslijed razarajućeg zemljotresa.
Prosječna starost nuklearnih elektrana Francuske, drugog svjetskog proizvođača električne energije u nuklearkama, poslije SAD, je 28 godina, a rok trajanje najstarija elektrana Fešemheim koja je počela sa radom 1977. trebalo je da bude 40 godina odnosno do 2017.
Kako bi se održao postojeći nivou proizvodnje nuklearne energije potrebno je izvršiti zamjenu starih reaktorima novim, zašta je, kako je ocijenjeno u izvještaju, potrebno uložiti 50 milijardi evra u narednih 30 godina.
Ta suma je dovoljna za zamjenu 17 reaktora najnovije generacije kapacitea 1.300 MW u kojima bi se prozvodilo oko 16.500 MW i koji bi mogli da zamjene 21 francuski reaktor čija je prošecna starost oko 30 godina, a koji proizvode oko 19.000 MW.
Predviđena suma za zamjenu novih reaktora je svakako manja od potrebnih sredstava za gašenje starih nukleranih postrojenja i prelaska na nove vidove proizvodnje energije, po čemu Francuska daleko zastaje za razvijenim evropskim državima.
Jedna od rijetkih francuskih kompanija za proizvidnju solarne energije "Fotovat", trenutno se nalazi u teškoj finasijskoj situaciju, a država ne želi da joj pritikne u pomoć.
Proizvodnja električne energije u nukleranim elektreanama će zato i dalje ostatati prioritet francuske vlade jer ona za sada nema alternativu.