OLEŠKI - Privremeni prekid vatre u Oleškiju, gradu na jugu Ukrajine pod ruskom okupacijom, u utorak je, prema dostupnim izvještajima, bio na snazi. Obje strane obustavile su napade dronovima uoči očekivane evakuacije do 2.000 civila, dok su lideri Finske i Norveške razgovarali sa Vladimirom Putinom o mogućnostima za okončanje rata.
Lokalno primirje počelo je u tri časa ujutro u gradu na Dnjepru, udaljenom oko pet kilometara od Hersona na suprotnoj obali. Ukrajinske snage oslobodile su Herson u jesen 2022. godine, navodi Guardian.
Svjedoci su izvijestili da je smrtonosna linija fronta preko rijeke prvi put poslije četiri godine utihnula. Prema ukrajinskim zvaničnicima, prekid borbi trebalo bi da traje do nedjelje u 23 časa.
Iako je vremenski i teritorijalno ograničen, predstavlja značajan trenutak smirivanja sukoba.
Šta su evropski lideri razgovarali sa Putinom?
Predsjednik Finske Aleksander Stub i premijer Norveške Jonas Gar Stere razgovarali su telefonom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Razgovor su opisali kao "otvoren i sadržajan", ali je Stere nakon njega nagovijestio da velike razlike i dalje postoje.
Dvojica nordijskih lidera saopštila su da je ovaj rijedak direktni kontakt Putina sa zapadnim zvaničnicima povezan sa predstojećim razgovorima Rusije, Ukrajine i SAD, koji se očekuju narednog mjeseca u Abu Dabiju.
Naglasili su da su govorili kao čelnici svojih država, a ne u ime Evrope u cjelini.
Kakvu ulogu u humanitarnoj akciji ima Melanija Tramp?
Primirje u Oleškiju u izvještaju se tumači kao mogući pokušaj Kremlja da pridobije naklonost Donalda Trampa uoči trilateralnog sastanka i američkih izbora za Kongres naredne sedmice.
Humanitarnu misiju zatražila je prva dama SAD Melanija Tramp. U objavi na mreži X navela je da je početak akcije pomjeren dva dana ranije kako bi se omogućila dostava neophodne pomoći.
Dodala je da je područje obuhvaćeno primirjem prošireno i izvan Oleškija, "unutar Hersonske oblasti", radi bezbjednog prolaska konvoja.
Pozive na prekid vatre uputili su i papa Lav, Ujedinjene nacije, zvaničnici Evropske unije i Savjet Evrope.
U kakvim uslovima žive preostali stanovnici Oleškija?
Između 1.500 i 2.000 ljudi u gradu živi pod potpunom ruskom blokadom. Posljednja dostava hrane u prodavnice zabilježena je u maju, a mnogi stanovnici sada gladuju i hrane se korovom.
Ukrajinska vojska dostavljala je hranu dronovima, ali mještani tvrde da ruske bezbjednosne snage privode svakoga ko je preuzme.
Ruski vojnici minirali su puteve, a iz razrušenih zgrada koordiniraju neprekidne napade na Herson.
Pojedini stanovnici uspjeli su da pobjegnu pješice ili biciklima, prolazeći pored tijela na ulicama i izgorjelih olupina vozila.
Zašto dio stanovnika strahuje od evakuacije?
Prema navodima ukrajinskih posmatrača, Kremlj ove sedmice priprema veliku propagandnu posjetu tokom koje bi odgovornost za uništenje Oleškija bila pripisana Kijevu.
Američki mediji naklonjeni Trampu pozvani su da prate evakuaciju, tokom koje bi stanovnici autobusima bili prevezeni na okupirani Krim i u Rusiju.
Ksenija Arhipova, koja je pobjegla iz grada 2022. godine i sada kao volonterka pomaže drugima da odu, kaže da joj pojedini stanovnici prenose strah od ruskih provjera i izdvajanja ljudi sa proukrajinskim stavovima.
"Ljudi kažu da se zaista plaše da će im Rusi pregledati telefone i tražiti dokaze o rođacima u Ukrajini ili vezama sa Oružanim snagama Ukrajine, što su više puta radili na drugim okupiranim teritorijama", rekla je Arhipova za Asošiejted pres.
Da li je primirje zaustavilo napade u ostatku Ukrajine?
Prekid vatre ne odnosi se na druge dijelove zemlje.
Rusija je tokom noći napala Kijev dronovima i balističkim raketama. Poginula je najmanje jedna osoba, dok je 15 povrijeđeno.
Pogođeni su univerzitetski kampus, gdje su ranjeni studenti, most preko Dnjepra i infrastruktura metroa. Pod vatrom se našlo još deset ukrajinskih oblasti.
Most je ostao zatvoren za saobraćaj, ali su pojedini građani preko njega prelazili pješice kako bi stigli na posao.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je na društvenim mrežama da Rusija "mora prestati da odugovlači ovaj rat" i pozdravio evropske pokušaje da se sukob okonča.
Naveo je da su ga Stub i Stere obavijestili o razgovoru sa Putinom.
"Aleks i Jonas jasno su prenijeli ruskom rukovodstvu potrebu za stvarnim koracima ka deeskalaciji, naročito kada je riječ o našem energetskom sektoru i infrastrukturi", napisao je Zelenski.
Zašto je razgovor sa Putinom izazvao podjele u Evropi?
Finsko-norveška inicijativa dolazi u trenutku kada pojedine evropske države nastoje da uspostave direktan kanal komunikacije sa Moskvom i obezbijede snažniji evropski glas u pregovorima.
Evropske vlade, međutim, ostaju podijeljene oko toga da li direktni kontakti sa Putinom mogu donijeti rezultate, budući da ruski maksimalistički zahtjevi ostaju nepromijenjeni.
Nema saglasnosti ni o tome ko bi trebalo da predvodi takve razgovore. Pojedini zvaničnici EU vide Stuba kao mogućeg kandidata.
Danska premijerka Mete Frederiksen kritikovala je inicijativu ubrzo nakon što je objavljena vijest o razgovoru.
"Veoma sam skeptična prema ovoj samostalnoj inicijativi Norveške i Finske. Nije bila dogovorena ni sa kim od nas", izjavila je Frederiksen.
Dodala je da ne vidi pokazatelje da Moskva želi mir.
"Ne vidim znakove da Rusija želi mir sa Evropom — ni u hibridnom ratu koji vodi svakodnevno, ni u Ukrajini, gdje se brutalni i agresivni napadi nastavljaju svakog dana, odnoseći brojne živote."
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je da Evropljani nisu ponudili "ništa novo" i da samo pokušavaju da se uključe u pregovarački proces.
Koliko su udaljeni ruski i ukrajinski uslovi za mir?
Putin je ovog mjeseca izjavio da je spreman da obnovi mirovne pregovore, ali isključivo pod strogim ruskim uslovima.
Među njima je predaja cijelog Donbasa, uključujući dijelove koje Rusija nije uspjela da zauzme još od 2014. godine, kao i dodatnih teritorija u Hersonskoj i Zaporoškoj oblasti.
Zelenski je prošle sedmice rekao da je otvoren za mirovni sporazum kojim bi rat bio zamrznut duž sadašnjih linija fronta.
"Da, spremni smo da zaustavimo ovaj rat što prije", rekao je u intervjuu za ABC njuz.
Ipak, jasno je naglasio da Ukrajina neće priznati teritorije koje je Rusija zauzela i okupirala kao ruske.