MOSKVA - Progon hrišćana u mnogim zemljama poprima zabrinjavajuće razmjere o čemu svjedoči i podatka da se više od sto miliona pristalica Isusa Hrista našlo na meti zbog religijskih razloga, podaci su Organizacije za zaštitu ljudskih prava "Otvorena vrata".
Među zemljama u kojima je progon hrišćana postao stvarnost su Eritreja, Nigerija, Indija, Malezija, zemlje Magreba i bliskoistočni region.
Među najučestalijim slučajevima su da hrišćani ostaju bez posla i smještaja, zatim nemogućnost nastavka školovanja i okupljanja radi molitve, odbijanje izgradnje hrama i registracije religijske organizacije.
Postoje i suroviji primjeri progona kao što je hapšenje zbog religijskih ubjeđenja, maltretiranje, pa čak i ubistvo.
U Ruskoj pravoslavnoj crkvi više godina se govori o epohi drugog progona hrišćana u današnjem svijetu. O potrebi očuvanja hrišćana patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril razgovarao je sa šefovima bliskoistočnih država - Libana i Sirije, za vrijeme posjete od 12. do 15. novembra.
Još 2009. godine Ruska pravoslavna crkva predložila je UN da u međunarodnu pravnu upotrebu zajedno sa terminima rasizam i antisemitizam uvede i pojam - hrišćanofobije.
Progon, zbog religijske pripadnosti, ne odvija se samo u zemljama gdje su hrišćani manjina, nego čak i u onim koje su istorijski bile prohrišćanske, kaže mitropolit volokolamski Ilarion, koji je i šef crkvenog Odsjeka za spoljne crkvene veze.
Postoje snage, kako u političkom svijetu, tako i u javnoj svijesti, koje pokušavaju da kod Evropljana potru sjećanje na njihovu hrišćansku istoriju, dugu dvije hiljade godina. Tako na primjer, u Velikoj Britaniji, koja je vjerovatno na prvom mjestu među zapadnim zemljama kad je politička korektnost u pitanju, danas nema u prodaji božićnih čestitki.
Bio je i jedan slučaj kada je ženi zaposlenoj u britanskoj avio-kompaniji zabranjeno da nosi krst. Hrišćanski simboli se protjeruju iz škola, navodno da ne bi vrijeđali osećanja pripadnika drugih religija ili ateista.
Prema mišljenju predstavnika Ruske pravoslavne crkve, jedan od razloga je napuštanje hrišćanskih moralnih vrijednosti i pokušaj da se oni zamijene nekim novim moralnim normama.
Veliku ulogu u eskaliranju nesuglasica između konfesija danas igra i politička zajednica, koja to radi kako bi ostvarila vlastite ciljeve. Odličan primjer je situacija na Kosovu, gde je odvajanje pokrajine od Srbije dovelo do destabilizacije religijske situacije u regionu.
U maju 2011. godine na sjednici Svetog Sinoda Ruske pravoslavne crkve usvojen je poseban dokument kojim je je osuđen proces progona hrišćana i predložena izrada mjera za borbu protiv hrišćanofobije.
Neophodno je organizovati sistem za zaštitu hrišćana od progona. Prije svega, treba stvoriti sistemi za informisanje koji će vršiti monitoring zločina zbog religijske mržnje, kaže mitropolit Ilarion. Takođe, potrebna je međureligijska konsolidacija i solidarnost.
Eksperti su sigurni da bi, ako se danas ne zaustavi fenomen hrišćanofobije, u budućnosti neko o hrišćanima mogao saznati samo iz udžbenika istorije, a 21. vijek će postati ne samo kraj hrišćanske istorije, već i kraj cjelokupne civilizacije - navodi "Glas Rusije".
Redovni godišnji izvještaj organizacije "Otvorena vrata" nslovljen je "Mučenici 2001. godine - knjiga o progonu hrišćana danas".