Svijet

Proruske snage odbacile odgovornost za napad na izbjeglice

Proruske snage odbacile odgovornost za napad na izbjeglice
Proruske snage odbacile odgovornost za napad na izbjeglice
Agencije

LUGANSK - Visoki komandant proruskih aktivista na istoku Ukrajine Andrej Purgin odbacio je navode da su njegove snage odgovorne za raketni napad na konvoj autobusa sa izbjeglicama i optužio Kijev za granatiranje puteva.

"Ukrajinci neprestano bombarduju puteve iz aviona i raketama 'grad'. Izgleda da su sada ubili više civila, kao što su to radili i proteklih mjeseci. Mi nemamo kapacitete da ispalimo 'grad' na tu teritoriju", rekao je Purgin, zamjenik premijera Narodne Republike Donjeck.

Konvoj autobusa sa izbjeglicama pogođen je ranije danas raketom kod istočnog ukrajinskog grada Lugansk, a u napadu je bilo žrtava.

Ukrajinska vojska je za napad optužila "teroriste".

"Teroristi' (proruske snage) ispalili su rakete 'grad' na konvoj izbjeglica iz Luganska u blizini oblasti Hrjaščuvatije i Novosvitlivka (u blizini Luganska)... Čekamo da čujemo koliko ljudi je poginulo", rekao je portparol ukrajinske vojske za operacije na istoku zemlje, prenijela je agencija Rojters.

Portparol vojske Anatolij Prošin rekao je da je eksplozija bila toliko snažna da su ljudi izgorjeli u autobusima iz kojih nisu mogli da izađu.

Mada je predstavnica za štampu Narodne Republike Donjeck rekla da nema nikakvih informacija o tom slučaju, u dnevnom biltenu proruskih snaga navedeno je da su "separatisti" i ukrajinska vojska razmijenili tešku artiljerijsku vatru dok su autobusi bili na putu.

U sukobima protekle noći ubijeno je 9 ukrajinskih vojnika.

Prema izvještajima zapadnih agencija, ukrajinska vojska napreduje na istoku zemlje i zauzela je policijsku stanicu u Lugansku, koji je od početka sukoba u aprilu bio pod kontrolom proruskih aktivista.

Situacija u Ukrajini, uprkos zapadnim sankcijama, nastavlja da se razbuktava i prerasla je u najgoru krizu između Rusije i Zapada od kraja hladnog rata.

Šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je danas da su na sastanku u Berlinu s ministrima spoljnih poslova Ukrajine, Njemačke i Francuske riješena sva pitanja vezana za ruski humanitarni konvoj od 280 kamiona koji čeka da uđe na istok Ukrajine.

Lavrov je, međutim, ocijenio da nije postignut nikakav napredak u razgovorima o proglašenju primirja i pronalaženju političkog rješenja.

Ruski ministar je optužio Kijev da neprestano mijenja uslove za obustavu vatre, poslije četvoromjesečnih sukoba između ukrajinskih snaga i proruskih aktivista, u kojima je ubijeno više od 2.000 ljudi, i poručio da primirje "mora biti bezuslovno".

Na jučerašnjem petočasovnom sastanku u Berlinu Lavrova i šefova diplomatije Ukrajine, Njemačke i Francuske, Pavla Klimkina, Frank-Valtera Štajnmajera i Lorana Fabijusa, dogovoreno je da se sve strane ponovo sastanu i nastave da rade na deeskalaciji ukrajinske krize, naveo je AP.

Štajnmajer je kasno sinoć, po završetku sastanka, izjavio da su se ministri složili da glavni cilj ostaje postizanje prekida vatre u Ukrajini i da treba da se u ponedjeljak ili utorak, pošto o razgovorima informišu lidere svojih zemalja, dogovore kako da nastave razgovore.

Šef njemačke diplomatije je ocijenio da su razgovori bili teški, ali da je u njima postignut izvjestan napredak.

Rojters je, u međuvremenu, preneo saopštenje rukovodstva u Donjecku, objavljeno na vebsajtu, da proruske snage na istoku Ukrajine uspostavljaju vojni sud i uvode smrtnu kaznu za izdaju, špijunažu, atentat na rukovodstvo i sabotažu.

"Uvođenje smrtne kazne nije odmazda, to je najviši nivo zaštite društva", rekao je jedan od lidera pobunjenika, Vladimir Antjufejev.

Britanska agencija ocjenjuje da mogućnost da proruski aktivisti pretrpe poraz stavlja ruskog predsjednika Vladimira Putina pred težak izbor: ako se bude držao po strani i dozvoli pobjedu Kijeva, mogao bi da izgubi obraz u zemlji, gdje je narod s radošću dočekao vijest o pripajanju Krima Rusiji.

S druge strane, ako Putin pokuša da vrši pritisak na Kijev podržavajući "separatiste", Rusiju očekuju još oštrije sankcije Zapada.

Moskva je na dosadašnji set sankcija odgovorila zabranom uvoza više vrsta hrane iz SAD i EU, a mogla bi da proširi odmazdu i na zabranu uvoza automobila.

Najčitanije