VAŠINGTON - Neredi koji prete autoritarnim režimima u arapskom svijetu komplikuju američke napore u borbi protiv terorizma, ocjenjuje se u Vašingtonu, gdje raste zabrinutost u vezi sa trajnošću egipatskog čvrstog stava prema militantima.
Američki zvaničnici zaduženi za protivterotističke aktivnosti moraju da ojačaju odnose sa obavještajnim i bezbjednosnim službama na Bliskom istoku odmah poslije promjena, pošto trenutna konfuzija oko toga ko će preuzeti vlast može na kratak rok da ukoči proces donošenja odluka, ocjenjuju stručnjaci.
Pitanje koje se neizbježno postavlja da li će SAD dugoročno biti u stanju da blisko sarađuju u borbi protiv Al kaide i drugim terorističkim grupama ako njihovi saveznici kao što su egipatski predsjednik Hosni Mubarak ili jemenski predsjednik Ali Abdulah Saleh, dijele vlast sa islamističkim organizacijama, kao što su Muslimanska braća.
Trenutno, situacija je toliko fluidna da je skoro nemoguće bilo šta
predvidjeti na duži rok. Bezbjednosna zajednica mora da bude veoma oprezna čak i na šest meseci unaprijed, kaže Rodžer Kresi, bivši zvaničnik u administracijama Bila Klintona i Džordža Buša.
Ako se SAD manje oslanjaju na bliskoistočne partnere, biće prinuđene da se same angažuju da bi spriječile terorističke napade.
Sljedeći put kada američki interesi budu napadnuti, sa neke adrese u
Jemenu, SAD će možda morati same da djeluju, kaže Kristofer Bousek, stručnjak Karnegijeve zadužbine za međunardoni mir.
Vašington je zabrinut da bi nastavak demonstraciija u Jemenu mogao
prinuditi tamošnje snage bezbjednosti da se usmjere na zaštitu vlade, čime će dati predah lokalnoj organizaciji Al kaide.
Što se tiče Egipta, tri decenije brutalne represije snaga bezbjednosti, do nedavno predvođenih novim potpredsjednikom Omarom Sulejmanom, uglavnom su eliminisali islamske militante kao prijetnju.
Sve dok vojska i aparat bezbjednosti drže kontrolu, ne vidim egipatske
militante kao stvarnu pretnju, kaže Rodžer Kresi.
Što se tiče zabrinutosti da bi, sa Muslimanskom braćom kao dijelom vlasti u Kairu, mogao omekšati stav Egipta prema Al kaidi, stručnjaci kažu da su te dve grupacije teško spojive. One su u prošlosti bile neprijatelji sukobljeni oko ideoloških i taktičkih razlika, prije svega zbog spremnosti Muslimanske braće da djeluju unutar političkog sistema, umjesto da ga nasilno ruše, kao Al kaida.
Problem je i u tome što američki zvaničnici već dugo povezuju borbu protiv terorizma sa podrškom Izraelu. Suočene sa potrebom da sarađuju sa vladom u Kairu u kojoj će biti islamisti koji žele da distanciraju Egipat od Izraela, kao i sa izmijenjenim pejzažom na Bliskom istoku, SAD bi možda morale da se nađu pred teškim izborima.
Napetost je između potrebe da sarađujemo sa tim grupama i nastavimo borbu protiv Al kaide i drugih ekstremističkih elemenata i mogućnosti da bi oni, kada se radi o Izraelu, mogli biti protiv naših želja. Evropa je mnogo realističnija kada se radi o toj napetosti, ali ovdje bi mogao biti problem, izjavio je Filip Mad, bivši zvaničnik CIA i FBI.
On je ocijenio da će Amerika sa tim pitanjem morati da se izbori politički, posebno kako bude ulazila u izbornu godiinu.