VAŠINGTON - Barak Obama (46) ušao je u američku istoriju osvojivši predsjedničku nominaciju američke Demokratske partije, čime je postao prvi Afroamerikanac koji će se boriti za ulazak u Bijelu kuću.
U istoriju je ušao i kao najmlađi političar koji se ikada kandidovao za predsjednika SAD.
On je, poslije završnih posljednjih primarnih demokratskih izbora, održnih u utorak naveče u američkim saveznim državama Montani i Južnoj Dakoti, zahvaljujući podršci superdelegata, osvojio 2.156 delegatskih glasova.
Time je prešao brojku od potrebnih 2.118 delegata za stranačku konvenciju, koja mu automatski obezbjeđuje nominaciju.
Obama je, prije nego što je dobio podršku superdelegata, pobijedio u Montani, a njegov protivkandidat Hilari Klinton u Južnoj Dakoti.
"Obilježili smo završetak jednog istorijskog putovanja i započinjemo drugo putovanje koje će donijeti novi i bolji dan Americi", poručio je Obama, koji je u utrku za nominaciju prije 17 mjeseci ušao kao autsajder.
Obama je odao priznanje Klintonovoj za učešće u istorijskoj kampanji koja je na demokratske predizbore privukla rekordnih 35 miliona glasača.
"Stvarala je istoriju u ovoj kampanji ne samo zato jer je žena koja je učinila ono što nijedna prije nije, nego zato što je čelnica koja je nadahnula milione Amerikanaca svojom snagom, hrabrošću i predanošću", rekao je Obama.
Klintonova je u govoru, koji je održala u Njujorku, čestitala Obami i njegovim pristalicama na izvanrednoj utrci, ali nije priznala njegovu pobjedu i osvajanje predsjedničke nominacije.
Nije željela da zvanično saopšti da je za nju bitka završena. Rekla je da će se ovih dana konsultovati sa stranačkim čelnicima o njenim daljim koracima.
Obama je zadužio Džima Džonsona da prouči moguće kandidate za potpredsjednika SAD, među kojima su Klintonova, penzionisani general i bivši komandant NATO-a Vesli Klark i senator Džozef Bajden. Klintonova je ranije rekla da je "otvorena" prema mogućnosti da bude kandidat za potpredsjednika, ako bi to pomoglo demokratama da uđu u Bijelu kuću.
Do pobjede Baraka Obame, čiji je otac iz Kenije, a majka iz Kanzasa, došlo je 45 godina poslije vrhunca pokreta za građanska prava američkih crnaca.
Pobjeda je uslijedila u jednoj od najdužih i najtežih borbi za nominaciju u skorijoj američkoj istoriji, a Klintonova, koja je mogla biti prva žena koja je osvojila predsjedničku nominaciju u političkoj istoriji SAD, osvojila je 1.933 delegatska glasa.
Republikanski kandidat Džon Makejn je Obamu nazvao "moćnim" protivnikom, ali ga je kritikovao jer "nije spreman da čuje kritike od svojih pristalica kako bi doveo do pravih promjena u Vašingtonu".
Obama u prednosti pred Mekejnom
Barak Obama, koji je osvojio demokratsku nominaciju za predsjednika SAD, vodi pred republikanskim kandidatom Džonom Mekejnom, pokazuju nova istraživanja američkog Instituta "Gallup" i dnevnog lista "USA Today".
Obama je u vođstvu sa 47 odsto glasova prema 44 odsto za Mekejna, što je zaokret u trendu u odnosu na mjesec dana prije kada je Mekejn vodio sa 47 prema 45 odsto.
"Novi predsjednik će promijeniti SAD"
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad "uvjeren je da će se SAD promijeniti i imati drukčiji pristup "bez obzira na to ko pobijedi na predsjedničkim izborima". On smatra da će se zona američkog uticaja na svijet smanjiti.
"Novi predsjednik moraće odgovoriti na stvarne zahtjeve američkog naroda. Svi znamo da će budući predsjednik morati povući svoje vojnike iz Iraka, američki narod neće dopustiti da se nastave trošiti milijarde dolara na naoružanje", ocijenio je Ahmadinedžad.