MOSKVA - Aktuelni ruski premijer Vladimir Putin je na današnji dan, prije 11 godina, došao na čelo Vlade Rusije, a potom i na mjesto predsjednika države, čime je otpočela epoha u kojoj je Rusija, prema mišljenju većine Rusa, vratila ugled i snagu.
Tadašnji, prvi predsjednik Rusije, Boris Jeljcin, imenovao je Putina u avgustu 1999. godine za premijera, da bi mu posljednjeg dana iste godine i 20. vijeka predao i kormilo države, uz želju da Rusija uđe u novi vijek sa "novim političarima, snažnim, energičnim i pametnim ljudima".
I prije dolaska na mjesto predsjednika Putin, do tada relativno anoniman u političkim krugovima, imao je visok rejting i glatko je pobijedio na vanrednim predsjedničkim izborima već u prvom krugu.
Pravnik po struci, Putin je bio zaposlen u nekadašnjem KGB-u, a od 1985. do 1990. godine bio je angažovan na zadacima u Drezdenu u tadašnjoj Istočnoj Njemačkoj.
Po povratku u zemlju bio je saradnik gradonačelnika Sankt Peterburga, činovnik u Jeljcinovoj administraciji, direktor Federalne službe bezbjednosti, predsjednik Vlade i sekretar Savjeta za bezbjednost.
Stupajući na funkciju v.d. predsjednika, Putin je zatekao razrušeni Sovjetski Savez, nesigurnu državu, rat u Čečeniji, bankrot finansijskih institucija i propale uloge građana, prezaduženu zemlju, svakodnevicu ispunjenu ubistvima i obračunima kriminalaca.
Na početku mandata kao novi predsjednik obećao je nastavak procesa demokratizacije i povratak ugleda Rusije u svijetu.
Analitičari ističu da je Putin čvrst u konsolidaciji najveće zemlje na svijetu i da je izvršio odlučujući uticaj na istoriju moderne Rusije, a pojedini - poput ruskog politikologa Gleba Pavlovskog, da je stvorio koncepciju nove države.
Iako se za državnike obično kaže da su "na kormilu" zemlje, završavajući dvostruki uzastopni mandat predsjednika poslije osam godina, Putin je februara 2008. rekao da je radio od jutra do sutra kao "rob na galiji".
Na novoj-staroj poziciji dočekala ga je borba protiv svjetske ekonomske krize i rad na sprečavanju njenih socijalnih posljedica, kao i aktivnosti na daljoj modernizaciji zemlje i privrede. Upravo povećanje standarda i dinamičan razvoj zemlje razlozi su koje navode njegove pristalice, objašnjavajući zašto imaju povjerenje u njega.
Uoči jubileja, ruski premijer se našao usred novog izazova, rukovodeći otklanjanjem posljedica suše i vatrene stihije, koje su zadesile Rusiju u uslovima neuobičajeno visokih temperatura, rekordnim za proteklih 690 godina.
Obilazi zgarišta u kojima je do sada u nekoliko ruskih regiona život izgubilo više od 50 ljudi, a bez krova nad glavom ostalo više od 2.000 porodica. Razgovara sa stradalima i "podsjeća" regionalne i lokalne predstavnike vlasti na odgovornost za sprečavanje širenja požara.
Donio je odluku o izdvajanju sredstava za izgradnju novih kuća na mjestu izgorjelih do kraja oktobra i isplatu kompenzacija stradalima. Čak je, kako bi javnost imala potpun uvid u tok građevinskih radova, naložio da se na gradilištima ugrade video-kamere.
Visok rejting koji ima u javnosti (prema nekim istraživanjima u junu mu je povjerenje ukazalo 61 odsto ispitanika), često se objašnjava i vještim istupanjem u javnosti.
Za razliku od mnogih svjetskih lidera, 58-godišnji lider Rusije često govori "narodskim" jezikom, ne ustručava se da pokaže odličnu fizičku kondiciju jahanjem konja u sibirskim stepama, rješava problem penzionerke poslije nesreće voza "Nevskog ekspresa", poklanja satove pastirovom sinu i radniku.
Nedavno se na Krimu pojavio u društvu "bajkera" na crnom motociklu, u crnoj majici, crnim naočarima i rukavicama. Ne manje uvjerljivo nastupa i na skupovima sa intelektualcima.
Sam Putin, međutim, navodi da ne gradi sliku "žestokog" u javnosti.
"Živim jednostavno i radim kako znam. Ništa specijalno ne smišljam. Radim ono što mi se dopada", rekao je nedavno.
Iako većina Rusa blagonaklono i pohvalno gleda na to kako Putin rukovodi zemljom, bivši ruski predsjednik i aktuelni premijer nalazio se i na udaru kritike predstavnika opozicije, nevladinih organizacija, koji su ga najviše optuživali da guši slobodu štampe i ljudska prava.
I kao što je prije okončanja njegovog drugog mandata na mjestu predsjednika pažnju analitičara i medija okupiralo pitanje da li će prekršiti Ustav i kandidovati se treći put, tako već sada velika popularnost njega i ruskog predsjednika Dmitrija Medvedeva izaziva intrigu ko će se od njih dvojice kandidovati na predsjedničkim izborima 2012. godine.
Oba člana "dvojca", međutim, navode da je o tome rano da se govori i nagovještavaju da će se o tome naknadno dogovoriti.
Talenti
Ruski premijer Vladimir Putin, osim što je poznat kao ljubitelj prirode i sporta, veliki je zaljubljenik i u umjetnost. Nedavno je javnost, naviknutu na njegovu mačo stranu, iznenadio svojom senzitivnom stranom - on potajno slika. Neke od svojih djela je odlučio da ponudi na aukcijama, te da prikupljeni novac daruje u humanitarne svrhe. Iako je rođen u Lenjingradu (današnjem Sankt Peterburgu) koji broji pet miliona stanovnika, Putinove slike prikazuju seljačku idilu. Osim slikarstva, Putina, nosioca crnog pojasa u džudou, nerijetko možemo vidjeti i u lovu, dok peca, pliva ili jaše na konju, vozi mini-podmornicu ili postavlja uređaje za praćenje divljih životinja.
Preljuba
Alina Kabaeva nedavno je u Moskvi rodila dječaka. Nazvala ga je Dimitrij. Da je Kabaeva ljubavnica ruskog premijera Vladimira Putina šuška se od 2006, nakon što se povukla osvojivši dvije olimpijske medalje. Prije dvije godine brineta postaje zastupnica Putinove stranke u parlamentu. Prošlu godinu obilježila je glasina da se Putin rastaje od supruge Ljudmile, s kojom ima dvije kćerke, zbog Aline, kojoj je otac musliman iz Uzbekistana. To što mu nasljednik nije pravoslavne vjere, moglo bi najviše štetiti Putinovu imidžu.