BERLIN - Rasizam nije apstraktan koncept, već bolna stvarnost za mnoge ljude u našem društvu, rekla je njemačka političarka Rem Alabali-Radovan u srijedu 11. januara predstavljajući prvi vladin godišnji izvještaj o rasizmu u Njemačkoj.
Alabali-Radovan je rođena inače u Moskvi, i komesarka je njemačke vlade za borbu protiv rasizma. Ta funkcija je tek nedavno ustanovljena.
Ona je istakla da je neophodna veća podrška onima koji su pogođeni rasizmom, ali i da je potrebna veća spremnost da se prizna svakodnevni strukturalni rasizam u čitavoj zemlji - nakon "godina ignorisanja tog problema“.
Iako je Komisija za migracije, izbjeglice i integraciju u posljednjih 13 godina po dva puta u godini objavljivala izvještaje o položaju imigranata i njihovih potomaka u Njemačkoj, ovaj novi izvještaj trebalo bi da popuni praznine u tim studijama i da po prvi put pruži "sveobuhvatan prikaz rasizma u Njemačkoj“.
Kancelarija komesarke Rem Alabali-Radovan je, kako bi se sastavio sveobuhvatan izvještaj, uporedila reprezentativne studije koje su sprovele druge organizacije, na primjer Nacionalni monitor za diskriminaciju i rasizam (NaDiRa), a koji je obavio 5.000 razgovora telefona na temu rasizma. U toj studiji, "za razliku od većine postojećih kvantitativnih studija, ne samo da su anketirani pripadnici većinske populacije, već i grupe potencijalno suočene s iskustvima rasizma. Tako su dati i njihovi poglede na taj problem.“
Iako Njemačka još uvijek nema standardnu pravnu definiciju rasizma, u ovom izvještaju korištena je definicija koju je dala vladina studija o integraciji iz 2021. godine, a u kojoj se navodi da je rasizam "vjerovanje i praksa koja se temelje na sistematskoj devalvaciji i isključivosti, kao i nedostacima određenih grupa stanovništva kojima se pripisuju biološki ili kulturološki konstruisane, nepromenljive i navodno inferiorne karakteristike i ponašanja“.
"Povratak na rasističke stereotipe“
Istraživanje je pokazalo da oko 90 odsto građana prepoznaje rasizam kao problem u Njemačkoj, dok je oko 22 odsto njih izjavilo da je lično pogođeno. U 2022. zvanična statistika zabilježila je 1.042 "politički motivisana“ nasilna kriminalna djela, od kojih su oko dvije trećine imala rasističku pozadinu. Istovremeno, kako se navodi u izvještaju, nevladine organizacije i službe objavile su da su primile najmanje 1.391 poziv u vezi s fizičkim napadima.
Rem Alabali-Radovan predstavila je izvještaj u vrijeme obnovljene debate o integraciji, a nakon uličnog nasilja u novogodišnjoj noći u etnički raznolikim kvartovima Berlina i drugih njemačkih gradova. "To se koristi kao izgovor za izražavanje predrasuda o etničkoj pripadnosti ljudi koji su navodno koristili vatromet i novogodišnju pirotehniku za napad na policiju i hitne službe“, rekla je njemačka komesarka za borbu protiv rasizma. "Debata o situaciji u novogodišnjoj noći pokazuje da i u 2023. moramo da učimo kako da razgovaramo o društvenim pitanjima bez vraćanja na rasističke stereotipe“, dodala je ona.
"Rasizam nije samo mržnja i nasilje“
Takođe, Alabali-Radovan je u svom obraćanju naglasila da se rasizam ne manifestuje samo kao "mržnja i nasilje“, već i u rutinskoj mikroagresivnosti, sistemskoj isključenosti sa tržišta rada i nekretnina, nedostatku zastupljenosti na pozicijama vlasti i moći, policijskoj brutalnosti i diskriminaciji u školi ili u ljekarskim ordinacijama.
U izvještaju se naglašava potreba da se razdvoje pitanja koja su prethodno tretirana zajedno, kao što su spajanje rasizma i ksenofobije, kao i istraživanje pojava rasizma isključivo protiv Nijemaca crne boje kože, Nijemaca muslimana, Nijemaca Jevreja, Sintija ili Roma, odnosno Nijemaca azijskog porekla.
Izvještaj diferencira manifestacije rasizma
"Ne bi smjelo da se događa da žena sa hidžabom i istim kvalifikacijama kao žena sa imenom koje "zvuči njemački" ima četiri puta manje šanse da bude pozvana na razgovor za posao“, rekla je Alabali-Radovan osvrćući se na statistike u dijelu izvještaja o islamofobiji. U anketi koja je sprovedena, njena kancelarija došla je do podataka da "jedna trećina ispitanika smatra da bi imigraciju muslimana u Njemačku trebalo ograničiti, a 27 odsto smatra da u Njemačkoj živi previše muslimana.“
Kada je u pitanju rasizam protiv crnaca, u anketi je 886 osoba izjavilo da su bile žrtve ili svjedoci rasističkih napada, a 74.1 odsto njih kaže da nije zadovoljno načinom na koji su vlasti riješile njihovu tužbu. U izvještaju se takođe navode i prepreke s kojima se mnogi suočavaju prilikom prijavljivanja incidenata, bilo da se radi o strahu od odmazde, odbacivanju ili čak neznanju da je ono što im se dogodilo zločin.
Studija je takođe istakla pitanje diskriminacije Nijemaca azijskog porijekla, posebno od početka pandemije kovida-19. Otprilike polovina od 700 ispitanih Nijemaca azijskog porijekla izjavila je da su iskusili rasizam direktno povezan s lažnim percepcijama o pandemiji. To ne znači, naglašava se u izvještaju, da antiazijatski rasizam, uključujući i nasilne napade, nije bio problem i prije izbijanja korone 2020. godine.
Grupa koja se suočila s najotvorenijim neprijateljstvom, kako se navodi u izveštaju, bili su Sinti i Romi. "Oko 29 odsto građana priznalo je da gaji antipatiju prema tim grupama. Taj rezultat je, s obzirom na genocid nad Sintima i Romima (tokom Holokausta) više nego alarmantan.“
"Zakašnjeli, ali hitno potreban signal“
S obzirom na sva ta saznanja, Alabali-Radovan kaže da njena kancelarija planira da implementira sljedeće mjere: ojačati savjetodavne službe u zajednici, osigurati njihovu bolju povezanost, formirati stručni panel koji će savjetovati vladu po pitanju borbe protiv rasizma, uključujući i kreiranje pravne definicije rasizma, pooštriti zakon protiv govora mržnje na internetu i obezbijediti da se politički lideri na državnom, gradskom i lokalnom nivou više bave borbom protiv rasizma, prenosi "RTCG".
Njemačka nezavisna komesarka za borbu protiv diskriminacije Ferda Ataman pozdravila je izvještaj kao "zakašnjeli, ali hitno potreban signal“. "Ovo je prvi put da je vlada jasno stavila do znanja da borba protiv rasizma mora da bude glavni prioritet“, rekla je ona i zaključila: "Izveštaj pokazuje da rasizam ostaje problem u Nemačkoj.“