BUKUREŠT - Vladajuća koalicija u Hagu, kao i Finska, nisu podržale kompromis o postepenom pridruživanju dvije balkanske zemlje - Rumunije i Bugarske - Šengenu, pošto su izostali obećani rezultati u borbi protiv korupcije i kriminala.
To je izazvalo oštra reagovanja zvaničnika u Bukureštu, ali i čudne poteze rumunskih carinika.
"Holandska vlada je nekako zarobljena u antievropskoj, antiimigracionoj agendi ekstremističke stranke", rekao je ministar inostranih poslova Teodor Bakonski, aludirajući na populističku Stranku slobode, koja podržava krhku vladajuću koaliciju u Hagu.
Predsjednik Trajan Basesku takođe je oštro kritikovao odluku holandske vlade.
"Holandija nema argumenata da određuje pridruživanje Rumunije Šengenskoj zoni. Najveći je investitor u Rumuniji. Ako je korupcija tako velika, zašto su Holanđani investirali 11 milijardi evra u Rumuniji", upitao je Basesku i naglasio da je Rumunija ispunila sve tehničke kriterijume za pridruživanje.
Koincidencija ili ne, dan nakon što su Holanđani saopštili da će reći "ne" naporima dvije zemlje da se pridruže Šengenskoj zoni, svi holandski kamioni koji su prevozili cvijeće, sijalice i sjeme zaustavljeni su na rumunskoj granici. Granična policija i sanitarna agencija tvrde da cvijeće ima "opasnu bakteriju".
Spor, koji je već poznat kao "rat lala", izazvao je gnjev nekih holandskih poslanika, koji su tu praksu nazvali "ucjenom".
Evropska komisija je rekla da razmatra to pitanje.
"Holandija nas ne želi u šengenskoj oblasti... I iznenada ne volimo miris holandskog cvijeća", kaže novinar Viorel Dobran. "Finska nas, takođe, ne želi tamo. Šta bi trebalo da učinimo tim povodom? Da tražimo Djeda Mrazu račune za poklone u džaku, zaustavimo irvase na granici da bismo se pobrinuli da iznerviramo susjedne zemlje, nakon što njihova djeca ne dobiju svoje kolače", pita on.
Poslije neslaganja Holandije da Bukurešt i Sofija uđu u šengensku zonu rumunski carinici počeli su da blokiraju uvoz lala jer to cvijeće sada sadrži "opasnu bakteriju"
Drugi kažu da reakcija Rumunije nije opravdana, ukoliko je svjesno blokirala uvoz lala.
"Crveni karton koji je pokazala Holandija trenutno je jedno od posljednjih sredstava koja mogu da primoraju Rumuniju da postane država vladavine prava. Znači, prvo treba da riješimo unutrašnje probleme, a onda da upremo prstom na Holanđane", smatraju oni.
Pojedini Rumuni ovim povodom postavljaju pitanje koristi ulaska u Šengensku zonu.
"Konačno, zašto nam je potreban Šengen? Svejedno prelazimo granicu samo sa ličnim kartama. Razlika između 'šengena' i 'nešengena' su dva minuta na graničnom prelazima", objašnjavaju.
Poljska, koja trenutno predsjedava EU, predložila je kompromis u vidu "postepenog" uvođenja Rumunije i Bugarske u šengensku zonu, pri čemu bi se do kraja oktobra "otvorile" vazdušne i pomorske granice, dok bi se o otvaranju kopnenih graničnih prelaza razgovaralo tokom sljedeće godine.
I dok su, ranije neodlučne, Francuska i Njemačka, kao i većina članica EU, spremne da podrže ovaj prijedlog, Holanđani i Finci i dalje su protiv ulaska Bugarske i Rumunije u bezvizni evropski prostor, dok ne postignu vidljivije rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Šengenska zona postoji od 1985. godine i trenutno obuhvata sve zemlje članice EU, osim Velike Britanje, Irske, Rumunije i Bugarske.