BRISEL - Belgijanci su u nedjelju izašli na izbore koji bi mogli odlučiti o tome da li će i kako Flamanci i Valonci nastaviti zajedno da žive, a Vlada u Briselu uvjerava partnere u Evropi da to neće poremetiti buduće belgijsko predsjedavanje Evropskom unijom koje počinje 1. jula.
Uoči izbora postojalo je strahovanje u EU da, po svim procjenama, predstoje velike teškoće u formiranju novog, po Ustavu obaveznog flamansko-valonskog kabineta Belgije. Proizlazi da prijete poremećaji u djelovanju ustanova EU tokom belgijskog predsjedavanja.
Belgijski premijer u ostavci Iv Leterm je saopštio da se Belgija spremila za predsjedavanje EU, a drugi zvaničnici kažu da će Brisel vođenje evropskih poslova prepustiti novim čelnicima institucija EU - visokom predstavniku za spoljnu i bezbjednosnu politiku Ketrin Ešton, i predsedavajućem Savjeta EU, Belgijancu Hermanu van Rompeju.
U evropskim medijima se ukazuje da bi narastajući separatizam u holandski govorećoj Flandriji i pretvaranje Belgije u neku vrstu konfederacije, mogli podstaći jačanje centrifugalnih težnji u Španiji, Rumuniji i Slovačkoj, potom i u Italiji i na Korzici. Smatra se i da bi "pucanje Belgije" nepovoljno uticalo na duboku krizu evra koji je i belgijska valuta.
Povod za pad Vlade u aprilu je bio izlazak flamanskih liberala iz saveznog kabineta. Povod je bio njihov zahtjev da se podijeli jedna izborna jedinica - Brisel - Hale - Vilvorde - u kojoj živi većinsko francuski govoreće stanovništvo, ali gradovi i opštine Hale i Vilvorde pripadaju Flandriji.
U igri je i sudbina Brisela, posebne federalne cjeline, koji je i sjedište Evropske unije, NATO, mnogih svjetskih kompanija.
Iz krize je ojačan izašao novi politički vođa u Flandriji Bar de Vever čija stranka na izborima može dobiti 26 odsto glasova i postati vodeća u Flandriji. Otcjepljenje traži nacionalno obojena desničarska formacija "Vlams belang" koja bi na izborima mogla dobiti desetak odsto glasova.
Obavezan izlazak na izbore
Ankete uoči izbora pokazale su veliki broj neodlučnih. Iako je glasanje u Belgiji obavezno procjenjivalo se da ih 10 odsto neće izići na izbore. Neizlazak na izbore kažnjava se sa 25 do 50 evra, a oni koji u više navrata prekrše tu obavezu mogu platiti i do 125 evra.