VAŠINGTON - Dok republikanci očekuju da će im strah zbog sporog oporavka privrede pomoći da na predsjedničkim izborima iduće godine predsjedniku Baraku Obami preotmu nekoliko država koje su glasale za njega 2008. demokrate su podjednako odlučne da ih zadrže i da krenu na neka uporišta druge strane.
Pred svake predsjedničke izbore, politički operativci obje stranke po pravilu se usredsrede na desetak država u kojima se odlučuje ishod. Ovog puta Obamin tim najavljuje da će se izborna trka podjednako žestoko voditi širom SAD, kao i da će prvi put uložiti značajna sredstva u kampanju u državama koje tradicionalno glasaju za republikance, poput Džordžije ili Arizone.
Republikanci, s druge strane, iako još nisu izabrali svog kandidata, planiraju da se usmjere na nešto užu listu država - onih čiji glasači mijenjaju stranu, poput Floride ili Ohaja, nadajući se da će im pobjede tamo donijeti pobjedu na nacionalnom planu.
Američkog predsjednika bira takozvani kolegijum elektora, kojih ima 538, a u kome je svaka država predstavljena u skladu sa brojem stanovnika. Elektori se izjašnjavaju u skladu sa željama glasača, a da bi neko postao predsjednik SAD, potrebno mu je 270 elektorskih glasova.
Obama je 2008. godine pobijedio dijelom i zato što je prevladao u državama kao što su Virdžinija i Indijana, koje za demokratskog kandidata nisu glasale decenijama.
Obamin tim najavljuje da će se izborna trka podjednako žestoko voditi širom SAD
Republikanci procjenjuju da je, uz visoku nezaposlenost i spor oporavak privrede, mnogo manja mogućnost da se to ponovi. Sada bi mogli da računaju na pobjedu svog kandidata u Floridi, Ohaju i Pensilvaniji, kaže Rik Vili, politički direktor Republikanskog nacionalnog komiteta.
Menadžer Obamine kampanje Džim Mesina, međutim, kaže da demografski trendovi idu na ruku demokratama u mnogim državama, što bi im moglo pomoći da zadrže Virdžiniju i Sjevernu Karolinu, a možda i pobijede u Džordžiji i Arizoni.
Za Obamu su tamo glasale kategorije stanovništva čije učešće raste, kao što su crnci, Latinoamerikanci, obrazovani bijelci i stranci.
Mnogi republikanci odbacuju tu mogućnost, mada znaju da je pred njima težak zadatak: da pobijede u većini, ako ne i u svih devet kolebljivih država, koje je Obama osvojio 2008, a demokrata Džon Keri izgubio četiri godine prije njega. To su: Florida, Sjeverna Karolina, Virdžinija, Ohajo, Indijana, Ajova, Kolorado, Nevada i Novi Meksiko.
Da bi sklonili Obamu, republikancima nije potrebno da pobijede u svih devet, već u prvih šest po broju elektora, i da istovremeno zadrže sve države koje su 2008. glasale za republikanca Džona Mekejna.
Republikanci procjenjuju da bi, uz visoku nezaposlenost i spor oporavak privrede,
mogli da računaju na pobjedu u Floridi, Ohaju i Pensilvaniji
Oni, pored toga, ozbiljno mjerkaju Ohajo, Pensilvaniju i Viskonsin, koje su glasale za Obamu. Nijedan republikanski kandidat dosad nije postao predsjednik SAD bez pobjede u Ohaju.
Te tri države sada imaju republikance za nove guvernere. Oni su, međutim, već stigli da se sukobe sa mnogim grupacijama stanovništva, što bi moglo dovesti do motivisanja demokratskih birača da u većem broju izađu na izbore.
Konačno, neki pominju i scenario da bi ishod sljedećih izbora mogao biti podjela glasova elektora na 269:269. U tom slučaju, o predsjedniku bi odlučio Predstavnički dom Kongresa, u kome republikanci sada imaju većinu koju očekuju da zadrže i poslije 2012. godine.