NJUJORK - Palestinski diplomati su u ponedjeljak članicama UN-a dostavile izmijenjeni nacrt rezolucije u kojem traže da palestinske teritorije dobiju u toj organizaciji status "zemlje nečlanice, posmatrača", uoči glasanja na tu temu zakazanog za četvrtak.
Istovremeno, SAD je ponovo upozorio da bi uspješno glasanje na sjednici Generalne skupštine moglo skupo koštati Palestince i liši ih novčane pomoći SAD-a, javio je AFP.
Dok su Palestinci dobili garancije većine od 193 članice Generalne skupštine UN-a, rezoluciji se žestoko protive SAD i Izrael, a ona je naišla i na hladnu reakciju evropskih sila, navodi AFP.
Neimenovani zapadni diplomat je rekao za Rojters da je u najnovijoj palestinskoj rezoluciji bilo neznatnih promjena, kao i da izgleda da će rezolucija biti odobrena u Generalnoj skupštini s obzirom na to da je ona „sastavljena uglavnom od postkolonijalnih zemalja koje istorijski saosjećaju sa Palestincima“.
Sasvim neočekivano, Hamas, koji upravlja pojasom Gaze i upravo je imao žestok osmodnevni sukob sa Izraelom, podržao je napore palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da Palestinci dobiju veći utjecaj u UN-u.
Palestinci trenutno razmatraju dobijanje posmatračkog statusa u UN-u. Prihvaćanje Palestinaca kao zemlje nečlanice s posmatračkim statusom, sličnom statusu koji ima Vatikan, bilo bi implicite priznavanje palestinske države, navodi Rojters.
Poboljšan status Palestinaca značio bi i njihov pristup tijelima kao što je Međunarodni krivični sud u Haagu, pred kojim bi oni mogli da ulažu tužbe protiv Izraela.
Abas treba da ide u Njujork i da u četvrtak prisustvuje glasanju.
Predstavnica State Departmenta Viktoria Nuland rekla je u ponedjeljak da američka administracija i dalje pokušava da odvrati Palestince od rezolucije.
"Smatramo da će to zakomplikovati situaciju i potencijalno biti korak unazad u odnosu na širi cilj, a to je rješenje kroz pregovore", rekla je ona.
U najnovijoj rezoluciji se takođe ističe zalaganje Palestinske uprave za postojanje dvije samostalne države (Izraela i Palestine) koje će koegzistirati u miru, na osnovu granica prije 1967. godine.
Jedan izraelski funkcioner je ranije ovog mjeseca rekao da će, ukoliko Palestinci nastave s pokušajima dobijanja boljeg statusa u UN-u, Izrael možda odustati od Pariskog protokola, ključnog ekonomskog dogovora koji ima s palestinskim vlastima.
SAD je takođe naveo da bi u tom slučaju bilo dovedeno u pitanje i američko snabdijevanje Palestinaca, kao i njihova podrška i iz nekih fondova UN-a.
Palestinci prošle godine nisu uspjeli da dobiju puno članstvo u UN zbog protivljenja SAD-a u Vijeću sigurnosti UN-a, pa sad pokušavaju da to ostvare kroz dobijanje posmatračkog statusa u svjetskoj organizaciji, podsjeća britanska agencija.
U najnovijem nacrtu palestinske rezolucije, Vijeće sigurnosti UN-a se poziva da razmotri povoljno rješenje palestinskog zahtjeva za punim članstvom u UN-u.
U rezoluciji se ističe i hitna potreba za obnavljanjem mirovnih razgovora, prekinutih septembra 2010. godine kada je Izrael odbio palestinski zahtjev da proširi moratorij na izgradnju jevrejskih naselja na okupiranim teritorijama.
Uspješno glasanje po Palestince u Njujorku moglo bi da UN košta novca s obzirom na to da američki zakon zabranjuje finansiranje međunarodnih organizacija koje priznaju palestinsku državu, navodi Rojters.
Oko 200 miliona dolara pomoći Palestinskoj upravi trenutno je blokirano u Kongresu SAD-a, a Vitoria Nuland kaže da bi i ta suma mogla biti dovedena u pitanje.
Ona je dodala da američka administracija vjeruje da novac treba da bude dat "u interesu palestinskog naroda, bez obzira na to da li njegovi lideri donose loše odluke".
Međutim, nastavila je ona, u američkom Kongresu sjede poslanici koji sada budno prate poteze Palestinske uprave i da oni neće biti naklonjeni nastavljenoj palestinskoj inicijativi u UN-u.
Američka vlada je saopštila da je Palestinskoj upravi dala više od 3,5 milijardi dolara pomoći i humanitarne podrške od 1994. godine do danas.
Palestinske teritorije zahvaćene su najtežom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko decenija, ali Palestinci kažu da idu na Generalnu skupštinu UN s obzirom da nije bilo nikakvog napretka u mirovnim pregovorima tokom prvog predsjedničkog mandata Baraka Obame, prenio je Tanjug.