VAŠINGTON - Ako pobijedi na izborima, Mit Romni postaće prvi mormon u Bijeloj kući i najpoznatiji pripadnik te manjinske religije nastale u SAD čiji su vjernici nekada progonjeni i na koje se i danas gleda sa podozrenjem.
Crkva Isusa Hrista svetaca posljednjih dana, kako glasi zvanični naziv Mormonske crkve, okuplja šest miliona ljudi u SAD, a "sveci" kako vjernici sami sebe nazivaju, čine dva odsto stanovništva zemlje. U ostatku svijeta živi još osam miliona mormona.
Svaki peti Amerikanac kaže da mu mormonska vjera izaziva osjećaj neprijatnosti, a svaki treći mormone smatra "drugačijima".
Među poznatim mormonima danas su pjevačica Kristina Agilera, glumac Rajan Gozling i autorka serijala "Sumrak" Stefani Majer. Na čelu crkve danas je 85-godišnji Tomas Monson.
Mormonska crkva poznata je po njenim misionarima i praksi poligamije, koja je ipak ukinuta 1890. godine.
Mormonska vjera nastala je 1820, kada je 14-godišnji Džozef Smit objavio da je vidio Boga i Isusa Hrista koji su mu dali zadatak da vrati crkvu korenima, uz pomoć Mormonove knjige. Progonjeni, mormoni su našli skrovište u Juti - njihova "prestonica" je Solt Lejk Siti - i danas većinom žive na zapadu SAD.
Smita je ubila bijesna rulja dok je bio u zatvoru, a u isto vrijeme je bio i kandidat za predsjednika države.
Mormoni poštuju stroga pravila: ne konzumiraju alkohol, duvan, čaj i kafu. Imaju konzervativne stavove prema abortusu, homoseksualnom brakum i uzdržavanju od seksualnih odnosa prije braka, a ti stavovi većinom su u skladu sa pozicijama Republikanske stranke, za koju većina i glasa.
Mormoni 10 odsto zarade daju crkvi. Mit Romni, koji je bogati biznismen, izjavio je da će u naredne dvije godine svojoj crkvi dati 4,13 miliona dolara. U mladosti je bio mormonski misionar u Francuskoj, što je misija koja se daje mladim pripadnicima te vjere.
"Centri za posjetioce" otvoreni su za tumačenje mormonske vjere javnosti, ali ne i sami hramovi, u koje smiju da uđu samo mormoni. Ta praksa otvorila je put za optužbe za sektaštvo. Mormoni su optuživani i za rasizam, pošto sveštenski poziv nije bio
dostupan crncima do 1978. - boja kože za njih je znak božje kletve prema crkvenim tekstovima.