BUKUREŠT - Zdravstvo Rumunije, koja je 2007. godine ušla u Evropsku uniju (EU), je ozbiljno oboljelo - suočava se s manjkom osoblja i ljekara, opreme, nehigijenom, nestašicom lijekova čak i osnovnog materijala.
Takvo, nimalo zavidno stanje zdravstva je, na jeziv način, potvrdila i nedavna tragedija, kada je u jednoj bolnici u prijestonici Bukureštu u požaru smrtno stradalo pet beba. Požar je nastao zbog kvara na klima-uređajima.
Gradonačelnik Bukurešta Sorin Opresku je izjavio da od 21 bolnice u gradu, samo u trima postoje alarmni sistemi za požare.
U prošloj godini za zdravstvo je odvojeno 3,7 odsto bruto nacionalnog proizvoda, ili četiri milijarde evra. U poređenju sa evropskim zemljama, to je u prosjeku procentualno manje za polovinu.
Jedan od glavnih problema u rumunskom zdravstvu je korupcija.
U anketi koju je organizovala Asocijacija za sprovođenje demokratije, 90 odsto stanovnika Rumunije je reklo da je to ključni problem koji je naslijeđen još iz komunističke ere.
"Dvije trećine ispitanika je reklo da su davali novac medicinskom personalu. Oni smatraju da mito igra izuzetno važnu ulogu kako će neki pacijent biti tretiran u bolnicima", pokazala je anketa.
Mnoge bolnice se suočavaju s nestašicom lijekova. Pacijenti su često prisiljeni da prije operacije sami obezbijede zavoje, antibiotike, špriceve...
Lošoj situciji u zdravstvu doprinosi i zastarjela oprema, pogotovo u manjim mjestima, kao i manjak ljekara i drugog osoblja. U odnosu na druge države oni su loše plaćeni, tako da ljekar specijalista prima manje od 1.000 evra, što otvara pogodan teren za mito.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, u posljednje tri godine 8.000 ljekara je zatražilo dokumente da mogu da idu da rade u inostranstvu. To se dešava u situaciji kada u zemlji nema dovoljno ljekara, kada Rumunija u tome zaostaje čak i za nekim balkanskim zemljama.
Dijagnoza je jasna - zdravstvo u Rumuniji je ozbiljno oboljelo. Da bi se prevazišla sadašnja kriza, treba investirati novac u opremu i ljude.
Nevolja je u tome što se zemlja suočila sa ekonomskom krizom i recesijom, zbog čega je posljednjih godina budžetska kasa u minusu.
Dijagnoza
- nedostaje osoblja i ljekara
- nestašica lijekova
- nehigijena
- zastarjela oprema
- nema alarmnih sistema
- ekonomska kriza i recesija
- nedovoljno državnog novca
- male plate zaposlenih
- mito i korupcija
- "odliv mozgova"