Rusija je u noći između 8. i 9. januara, izvela snažan raketni napad na zapad Ukrajine, a eksplozije su zabilježene u Lavovu, gradu smještenom blizu granice s Poljskom - članicom NATO.
Ukrajinske vlasti zasad nisu službeno potvrdile da je u napadu korišten balistički projektil Orešnik, no ističu da tehničke karakteristike udara upućuju upravo na to oružje.
Napad na Lavov posebno je osjetljiv jer se radi o području koje je tiokom većeg dijela rata bilo pošteđeno najtežih udara, te se nalazi blizu granice s Poljskom. Prema navodima lokalnih vlasti, cilj udara je bilo ključno infrastrukturno postrojenje, a procjena štete još traje.
Oglasili se Rusi
Rusko ministarstvo odbrane objavilo je prvo službeno saopštenje nakon noćašnjeg velikog napada dronovima i projektilima na Ukrajinu.
U saopštenju se navodi da je Rusija izvela, kako navode, “visokoprecizni dalekometni udar” u kojem je korišćen i projektil srednjeg dometa Orešnik.
U saopštenju se tvrdi da je napad bio odgovor na, kako ga Rusija opisuje, “teroristički napad kijevskog režima” na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, koji se, prema ruskim tvrdnjama, dogodio u noći 29. decembra 2025. godine.
Rusko ministarstvo odbrane navodi da su ruske snage tokom noći ispalile visokoprecizno oružje velikog dometa s kopna i mora, uključujući mobilni kopneni raketni sistem srednjeg dometa Orešnik, kao i da su izvele napade dronovima na, kako tvrde, ključne objekte u Ukrajini.
Missile Oreshnik: qualcosa che viaggia a 13 mila km/h ed è praticamente inintercettabile. La NATO osserva ipnotizzata come un bambino che scopre il mondo. pic.twitter.com/5Ln4Qw6wEG
— Mauro Meola (@mauro_meol12096) January 9, 2026
Ukrajina: Projektil letio brzinom od 13.000 km/h
“Ciljevi udara su ostvareni”, navodi se u objavi ruskog ministarstva odbrane. Kao mete se spominju postrojenja za proizvodnju dronova za koja Rusija tvrdi da su korištena u navodnom napadu na Putinovu rezidenciju, kao i energetska infrastruktura koja, prema ruskim tvrdnjama, podupire rad ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa.
Ukrajina još nije potvrdila da je napad na zapadni grad Lavov izveden Orešnikom, ali je ukrajinska vojska potvrdila da je projektil letio brzinom od 13.000 km/h.
Podsjećamo, Ukrajina negira da je ikada izvela napad na rezidenciju ruskog predsjednika. Tvrdnje Moskve odbacile su i gotovo sve članice NATO, uključujući Sjedinjene Američke Države, koje navode da nema nikakvih dokaza da se takav napad uopšte dogodio.
Drugo korištenje Orešnika u ratu
Rusija je prvi put ispalila raketu Orešnik na ukrajinski industrijski grad Dnjepar u novembru 2024. godine. Putin tvrdi da zapadni sistemi protivvazdušne odbrane nisu sposobni da presretnu Orešnik, a takođe je rekao da bi on mogao pogoditi ciljeve i u zapadnoj Evropi, prenosi Index.
Zapadni vojni analitičari kažu da je Orešnik sposoban da nosi nuklearnu bojevu glavu.
Rusi sinoć izveli ogroman napad na Ukrajinu
Russia has confirmed the use of the Oreshnik missile system in a strike against Ukraine. According to a statement from the Ministry of Defense, the strike was carried out in retaliation for an alleged "attack on Putin’s Novgorod residence." It should be noted that the CIA… pic.twitter.com/jumI6EdztV
— Sota News (@sotanews) January 9, 2026
Podsjećamo, najmanje četiri osobe su poginule, a 19 ih je povrijeđeno u Kijevu nakon što je Rusija sinoć izvela ogroman masovni napad raketama i bespilotnim letjelicama širom Ukrajine, piše Kyiv Independent.
Među poginulima je i bolničar, žrtva tzv. "dvostrukog udara", dok je 14 od 19 povrijeđenih hospitalizovano, potvrdio je gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko. "Jedan bolničar je poginuo, a četvorica su ozlijeđena dok su pomagali ljudima u Darnickom okrugu", izjavio je. U napadima je pogođeno nekoliko gradskih četvrti.
Vlasti su izvijestile da su stambene zgrade u četvrtima Pečersk i Desnjanskji pretrpjele štetu od dronova i krhotina, dok je požar izbio u četvrti Ševčeninski. U četvrti Darnicki, dron se srušio u dvorište stambene zgrade, oštetivši obližnje objekte, a u četvrti Dnjiprovski požari su zahvatili dvije stambene zgrade.
Udarni talasi oštetili su krov još jedne zgrade, a krhotine su pale i na dječije igralište. Zbog napada na kritičnu infrastrukturu, dijelovi glavnog grada ostali su bez snabdijevanja vodom i električnom energijom.
Hronologija napada
Prve eksplozije u Kijevu zabilježene su oko 23:45 po lokalnom vremenu, kada su sistemi protivvazdušne odbrane počeli da djeluju protiv vazdušnih ciljeva.
Vazdušne snage prethodno su upozorile na prijetnju balističkim projektilima i kretanje dronova prema glavnom gradu. Nova opasnost od projektila za cijelu zemlju objavljena je oko 2:13, nakon što su uočeni ruski borbeni avioni. Dodatne eksplozije od krstarećih projektila potresle su Kijev oko 3:00 sata, dok je Rusija nastavljala svoj noćni napad.
Balistički projektil pogodio Lavov
Tokom noći, Rusija je raketirala i Lavov, najzapadniji veći ukrajinski grad, ciljajući kritičnu infrastrukturu, izvijestio je gradonačelnik Andrij Sadovji. Ukrajinska vojska je saopštila da je projektil - čiji tip još nije službeno potvrđen - lansiran s poligona Kapustin Jar u ruskoj Astrahanskoj oblasti.
Kapustin Jar poznat je kao mjesto s kojeg se lansira ruski balistički projektil srednjeg dometa Orešnik, koji je dosad potvrđeno korišten samo jednom, u napadu na Dnjepar u novembru 2024. godine.
Zelenski upozorio na napad
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je samo par sati ranije upozorio da Rusija planira veliki napad.
"Postoje informacije da bi se još jedan masovni ruski napad mogao dogoditi večeras. Vrlo je važno obratiti pažnju na vazdušne uzbune danas i sutra i uvijek ići u skloništa. Rusi se nimalo nisu promijenili. Pokušavaju da iskoriste vrijeme", rekao je Zelenski.
Šta je Orešnik?
Orešnik je novi ruski hipersonični balistički projektil koji može da nosi nuklearne bojeve glave i koji Moskva predstavlja kao odgovor na zapadne sisteme protivraketne odbrane. Prema dostupnim procjenama zapadnih vojnih analitičara i stručnjaka za nuklearno oružje, riječ je o mobilnom sistemu velikog dometa koji se zbog ekstremne brzine i nepredvidive putanje smatra izuzetno teškim za presretanje.
Pročitajte još:
Njegov nedavni razmještaj u Bjelorusiji posebno je osjetljiv jer približava nuklearno sposobne projektile granicama NATO, skraćuje vrijeme upozorenja u slučaju napada i dodatno povećava rizik od eskalacije u trenutku kada su odnosi Rusije i Zapada već na najnižem nivou od završetka Hladnog rata, upozoravaju analitičari iz američkih i evropskih sigurnosnih krugova.
Situacija na frontu: Pritisak na istoku ne popušta
Dok nebo iznad ukrajinskih gradova paraju projektili poput Orešnika, na samoj liniji fronta situacija ostaje kritična, posebno u Donbasu. Prema izvještajima sa terena, ruske snage nastavljaju sa strategijom "iscrpljivanja", koristeći brojčanu nadmoć u artiljeriji i ljudstvu kako bi polako potiskivale ukrajinsku odbranu.
Žarište kod Pokrovska i Kurahova
Najteže borbe i dalje se vode u sektoru Pokrovska, koji služi kao ključno logističko čvorište za ukrajinsku vojsku. Ruske jedinice su, prema tvrdnjama vojnih blogera, uspjele da probiju prve linije odbrane istočno od grada, dok se u rejonu Kurahova vode ulične borbe.
Ofanziva u Harkovskoj oblasti
Na sjeveroistoku zemlje, ruske snage su pojačale pritisak u pravcu Kupjanska. Ukrajinski generalštab izvještava o desetinama odbijenih napada dnevno, ali priznaje da je situacija "izuzetno napeta" zbog stalne upotrebe vođenih avio-bombi (KAB) koje razaraju ukrajinska utvrđenja.
Iskorištavanje "zimske pauze"
Vojni analitičari ukazuju na to da Moskva pokušava da ostvari što veće teritorijalne dobitke prije nego što proljećno otopljenje i blato (rasputica) otežaju kretanje teške mehanizacije. Istovremeno, ukrajinske snage se suočavaju sa ozbiljnim nedostatkom municije za protivvazdušnu odbranu, što direktno utiče na njihovu sposobnost da zaštite trupe na prvoj liniji od ruskih vazdušnih udara.
Uticaj mirovnih pregovora na ratište
Iako se u međunarodnim krugovima sve češće pominje mogućnost zamrzavanja sukoba, na terenu nema znakova usporavanja operacija. Naprotiv, obje strane pokušavaju da poboljšaju svoje taktičke pozicije kako bi osigurale jaču kartu za pregovaračkim stolom.
"Rusija koristi ovaj trenutak da pokaže snagu i prisili Kijev na ustupke koje su ranije bili nezamislivi", ocjenjuju eksperti iz Instituta za proučavanje rata (ISW).