ĆINVALI - Kraj sukoba u Južnoj Osetiji još se ne nazire s obzirom na to da je Moskva odbacila još jednu mirovnu ponudu Tbilisija, jer gruzijska artiljerija još tuče po Ćinvaliju.
Tenzije su opasno porasle i u Abhaziji, gdje su nagomilane ruske i gruzijske snage. Ruski avioni i dalje gađaju ciljeve oko Tbilisija.
Ruski premijer Vladimir Putin oštro je kritikovao Vašington zbog odluke da pomogne prebacivanje oko 2.000 gruzijskih vojnika iz Iraka, ali nije želio da komentariše koliko će dugo trajati operacije ruskih snaga.
"Operacija će trajati dok ne dođe do logičnog kraja", rekao je premijer, što će, bez dileme, izazvati oštre reakcije na Zapadu, čiji zvaničnici smatraju da je Rusija, još drugog dana sukoba, postigla sve vojne ciljeve.
Predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je juče da su ruske snage okončale veliki dio operacije u Južnoj Osetiji. "Ruski mirovni kontingent u potpunosti je preuzeo kontrolu nad Ćinvalijem", rekao je Medvedev.
Prebacivanje gruzijskih snaga iz Iraka počelo je u nedjelju poslijepodne, kada su prvi američki transportni avioni krenuli put Tbilisija. Do juče ujutro, u glavni grad Gruzije vratilo se oko 1.000 vojnika.
Putin je još jednom štro ukorio Zapad zbog pogrešne percepcije događaja u Južnoj Osetiji, rekavši da su "pobrkani agresori i istinske žrtve", s obzirom na to da se broj civilnih žrtava sukoba procjenjuje na više od 2.000, od čega veliku većinu čine stanovnici Ćinvalija, ubijeni u artiljerijskom napadu gruzijskih oružanih snaga. U tim napadima ubijena su tri pripadnika ruskih mirovnih snaga, dok je dvadesetak ranjeno.
Rusija je u konfliktu s Gruzijom izgubila 18 vojnika, ranjena su 52 vojnika, a 14 je nestalo, i izgubila je i četiri aviona, saopštio je juče zamjenik načelnika ruskog Generalštaba Anatolij Nogovicin. On je rekao da su gruzijske snage oborile tri aviona suhoj 25 i jedan tupoljev 22, i time demantovao navode Tbilisija da je uništeno 69 aviona. Među ubijenima su jedan oficir, 16 podoficira i jedan vojnik. Ruski general je, takođe, naveo da je Gruzija uzgubila oko 50 vojnika i da je ranjeno više od 450.
Gruzijske vlasti objavile su da je u vazdušnim udarima ruske avijacije ubijeno oko 690 vojnika i civila, te da je oko 1.200 ranjeno.
Istovremeno, Rusija je odbacila još jednu ponudu Tbilisija o prekidu vatre navodeći da gruzijske snage, uprkos verbalnoj riješenosti da okončaju sukob, nastavljaju da se bore. Još ranije, ruske vlasti upozorile su da je prekid vatre moguć jedino ukoliko se gruzijske snage povuku iz oba krizna područja, uključujući i Abhaziju.
Predsjednik Gruzije Mihail Sakašvili potpisao je prekid vatre koji će francuski i finski šefovi diplomatije, Bernar Kušner i Aleksander Strub, odnijeti u Moskvu. "Činimo sve kako bismo zaustavili što prije ovaj sukob", izjavio je Sakašvili, koji je prekinuo konferenciju za novinare objašnjavajući da ruski avioni bombarduju okolinu mjesta gdje se nalazi. Ipak, prije nego što je telefonska konferencija za novinare naglo prekinuta, Sakašvili je izjavio da Rusija želi da zamijeni njegovu vladu i preuzme kontrolu nad energetskim putevima preko Kavkaza. "Gruzijci su im rekli da im je dosta i ponudili prekid vatre, ali su Rusi nastavili operaciju i progone gruzijske trupe. Tu se više ne radi o vojnim, već političkim ciljevima. Moskva želi da se riješi Sakašvilija", rekao je i zvaničnik Stejt departmenta.
Odbijanje gruzijskog prijedloga uslijedilo je nakon novih izvještaja o artiljerijskim napadima na Ćinvali, dok su Rusi uzvratili napredujući dalje ka granicama Abhazije i Južne Osetije, pri čemu posmatrači javljaju da nema gotovo nikakvih naznaka da bi sukob mogao biti uskoro okončan.
U posljednjem u seriji napada, gruzijska artiljerija je juče poslijepodne napala nekoliko mjesta u Južnoj Osetiji. Moskva je, istovremeno, zatražila od gruzijskih vlasti da povuku nekih 1.500 vojnika iz oblasti Zugdidi, nedaleko od Abhazije, ali je Tbilisi taj ultimatum odbacio, čime su tenzije u tom regionu dovedene do usijanja. Upozorenje Moskve uslijedilo je pošto je u Abhaziju upućeno više od 9.000 padobranaca i 350 oklopnih vozila.
Gruzijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova optužilo je, u ponedjeljak poslijepodne, ruske snage da su "prodrle" nekih 40 kilometara duboko u gruzijsku teritoriju, sve do gradića Sinaki. U tom gradu, kako je rekao portparol tog ministarstva Šota Utašvili, nalaze se "desetine ruskih oklopnih transportera".
Centralno pitanje već pet dana dugog sukoba predstavlja motiv vlasti u Tbilisiju da pokuša da "nabrzinu" riješi dugogodišnji problem Južne Osetije, čime je ta teritorija, kako se čini, zauvijek izgubljena za Gruziju.
Istovremeno, Gruzija je saopštila da su ruski avioni gađali više ciljeva nedaleko od glavnog grada te zemlje, Tbilisija. Ministarstvo policije Gruzije saopštilo je da su ruski vojni avioni bombardovali vojnu bazu i radare i da u napadima nema žrtava.
Do napada oko Tbilisija došlo je pošto je šef francuske diplomatije Bernar Kušner doputovao u pregovaračku misiju. Poslije razgovora sa Sakašvilijem, Kušner je izjavio da je Sakašvili "odlučan da se postigne mir" i da je prihvatio gotovo sve prijedloge Evropske unije i OEBS-a.
A Rusija i SAD još jednom su se žestoko sukobili u vezi sa sukobom u Južnoj Osetiji, značajno umanjujući šanse Savjeta bezbjednosti UN da na bilo koji način doprinese rješavanju konflikta. Ruski ambasador pri UN Vitalij Čurkin optužio je Gruziju za etničko čišćenje, s obzirom na to da je tokom inicijalne operacije snaga Vlade u Tbilisiju iz Južne Osetije prognano više od 30.000 ljudi. "U mnogo situacija i mnogo primjera, vi ste to isto radili. U slučaju Kosova, niste ograničili definiciju toga šta je Kosovo, već ste nasumično počeli da bombardujete Beograd i mostove na Dunavu koji su mnogo kilometara od tog konflikta", rekao je. Američki ambasador Zalmaj Kalilzad je rekao da je ruska reakcija "van od razumnih mjera".
EU: Hitan prekid vatre
Francusko predsjedništvo EU saopštilo je da je "neophodan hitan prekid vatre", navodeći da "pozdravlja ponudu Gruzije o prekidu vatre i očekuje od Rusije da odmah prihvati prekid vatre". "EU traži povratak na situaciju koja je postojala na terenu prije sukoba i što raniji početak pregovora za rješenje sukoba", istaknuto je u saopštenju i navedeno da "Unija snažno ističe uprivrženost suverenitetu i teritorijalnom integritetu Gruzije u njenim priznatim granicama, zahtijeva od Rusije da ih poštuje i podvlači da bi nastavak vojnih akcija mogao da utiče na njen odnos s Rusijom".
Medvedev i Putin: "Gruzija sprovodi genocid"
"Način na koji je gruzijska strana djelovala može se nazvati genocidom, jer su njihove akcije bile usmjerene ka civilnom stanovništvu i mirovnjacima. Informacije dokazuju da su počinjeni teški zločini protiv civila, ljudi su ubijani, spaljivani, gađeni tenkovima, klani", kazao je Medvedev.
"Ono što su mi ispričali izlazi daleko van okvira vođenja borbenih dejstava. To su već elementi genocida nad osetijskim narodom, to je otvoreni zločin protiv mirnog civilnog stanovništva", kazao je Putin.
Buš: "Čvrst stav prema Rusiji"
Američki predsjednik Džordž Buš rekao je da je zauzeo "veoma čvrst" stav prema ruskim liderima po pitanju "neprihvatljivog" nasilja u Gruziji oko njene otcijepljene pokrajine Južne Osetije.
"Rekao sam da je ovo nasilje neprihvatljivo. To nisam rekao samo Putinu, već i predsjedniku Medvedevu. Želim da izrazim ozbiljnu zabrinutost zbog nesrazmjernog odgovora Rusije", rekao je on.
Potpredsjednik SAD Dik Čejni pozvao je telefonom predsjednika Gruzije Mihaila Sakašvilija, da bi mu izrazio podršku u konfliktu s Rusijom.
Osetija kao "Oluja"
U Južnoj Osetiji je ponovljen isti scenario kao kada je sprovedena akcija "Oluja" u Hrvatskoj, izjavio je dr Boris Šmeljov, moskovski politikolog.
"Tada su hrvatski vojnici sproveli neviđeno brutalnu akciju, pobili su mnogo civila, ali Zapad se pravio da to ne vidi. Sada su to učinili Gruzini, primjenjujući tešku artiljeriju i raketne sisteme grad. Razlika je u tome što Milošević tada nije mrdnuo prstom da pomogne Srbima u Krajini, a rusko rukovodstvo je dalo komandu svojoj armiji da uđe u Južnu Osetiju, a Crnomorska flota je ušla u teritorijalne vode Abhazije", rekao je Šmeljov.
I Abhazija u punoj ratnoj spremi
Predsjednik Abhazije Sergej Bagapš izjavio je da, "poslije tragedije u Južnoj Osetiji, međunarodna zajednica treba da prizna nezavisnost autonomne oblasti Južne Osetije i autonomne republike Abhazije". Bagapš je rekao da se dejstva Gruzije u Osetiji ne mogu okarakterisati drugačije nego kao "genocid osetijskog naroda".
U pet oblasti Abhazije juče u ponoć proglašeno je ratno stanje, a predsjednik Abhazije je proglasio i djelimičnu mobilizaciju rezervista.