Nakon što su talibani preuzeli vlast u Avganistanu, porastao je uticaj Rusije u regionu. Moskva želi da se profiliše organizacijom međunarodne konferencije o Avganistanu i pritom koristi kontakte s talibanima.
Kada predstavnici talibana krenu prema Moskvi, biće to ruta koja im je vrlo dobro poznata. Samo tokom ove godine, rusko Ministarstvo spoljnih poslova ih je ugostilo tri puta - u januaru, u martu i u julu. Takozvani Moskovski format o situaciji u Avganistanu biće prva međunarodna konferencija na kojoj će talibani učestvovati nakon što su preuzeli vlast u Kabulu. Taj skup se održava 20. septembra.
Kontakti s islamistima
Rusija je proteklih godina radila na produbljenju kontakata s islamistima i to se Moskvi očito isplatilo. Ključni trenutak se dogodio 2016. Nakon što je Vašington, tada je predsjednik bio Donald Tramp, aktivno forsirao kontakte s talibanima, i Rusija nije htjela zaostati za SAD, kaže Andrej Kazancev, stručnjak za Avganistan i docent na Moskovskoj diplomatskoj školi MGIMO. "Osim toga, tada su već bile jasne razmjere problema s Islamskog državom (IS) u Avganistanu", kaže Kazancev. Na granici prema centralnoj Aziji postojala je "koncentracija terorista", dodaje ovaj stručnjak.
Pritom nikome nije smetala činjenica da su talibani u Rusiji zabranjeni kao teroristička organizacija. "Već i prije toga se dogodio presedan", kaže Kazancev za DW. Rusija je 2013. primila tadašnjeg egipatskog predsjednika Mohameda Mursija, člana Muslimanske braće - iako je i ta organizacija takođe zabranjena, dodaje Kazancev.
Rusija se talibanima "gotovo ulizivala", kaže Volfgang Rihter iz berlinske Fondacije nauka i politika (SWP) i napominje kako su politički predstavnici talibana redovno bili pozivani u Moskvu. Ključnu ulogu u tim razgovorima do današnjih dana igra Samir Kabulov, povjerenik ruskog predsjednika za Avganistan.
Ovaj 67-godišnji ruski diplomat i bivši ruski ambasador u Avganistanu u posljednje je vrijeme stekao ugled "skoro pa advokata talibana na međunarodnoj bini", stoji u jednoj analizi moskovskog Karnegi centra. Kabulov, kako stoji u tom papiru, zbog toga nije stekao simpatije bivše avganistanske vlade, naprotiv. "Mi ćemo morati da izgradimo odnose s novim vlastodršcima u Avganistanu. Iskreno govoreći, to smo i radili u proteklih osam godina; zato se relativno komforno i suočavamo s tim promjenama u Avganistanu", kaže Kabulov.
Isporuke oružja?
Može se samo nagađati o mogućim skrivenim kontaktima. Vašington je nekoliko puta predbacivao Moskvi da isporučuje oružje talibanima. "Rusi su već deset godina prodavali lako i malokalibarsko oružje, oružje koje je ugrožavalo Amerikance", rekao je u ljeto 2020. tadašnji američki šef diplomatije Majk Pompeo. Moskva je demantovala te navode. "Talibani su zaista posjedovali rusko oružje", kaže danas Kazancev. Oni su to oružje mogli doduše nabaviti i u regionu, na primjer u Tadžikistanu, dodaje stručnjak.
Takođe 2020. u američkim medijima se pojavio još jedan, teži prigovor: Rusija je, kako se tvrdilo, talibanima možda nudila i premije za ubijene američke vojnike. Pompeo je na to upozorio i svog ruskog kolegu Sergeja Lavrova, pisao je list Njujork tajms. Vašington je tada javno reagovao ipak nešto decentnije. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da se radi o "lažima". Nova administracija predsjednika Džoa Bajdena u proljeće ove godine je saopštila da američke tajne službe autentičnost tih informacija procjenjuju kao "malu do osrednju".
"Sanitarni kordon"?
Rusija je bila bolje pripremljena od Zapada na to da će talibani preuzeti vlast. Ruska ambasada u Kabulu je jedno od rijetkih stranih diplomatskih predstavništava koje nije bilo zatvoreno nakon ulaska talibana u Kabul. Ali, i Moskva ne žuri s priznavanjem talibana. U Moskvi kažu kako se želi pričekati da se vidi koliko će "civilizovani" biti novi vlastodršci. Jedna ruska vodeća političarka rekla je kako je pitanje poštovanja prava žena jedan od mogućih preduslova za priznavanje talibana.
Moskva trenutno pokušava da sa drugim zemljama regiona, prije svih s Kinom i Pakistanom uskladi svoju politiku prema Avganistanu. Glavna pažnja je ipak usmjerena prema bivšim sovjetskim republikama u centralnoj Aziji. Uticaj Moskve je tamo posljednjih mjeseci porastao. Rusija je s brojnim bivšim sovjetskim republikama povezana u okviru vojnog saveza ODKB (Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti), a u Tadžikistanu se nalazi najveća ruska vojna baza u inostranstvu.
Poslije promjene vlasti u Kabulu, Moskva je sve aktivnija na terenu, Kremlj je već poslao nekoliko stotina vojnika, tenkova, oklopnih vozila i borbenih aviona na zajedničke vojne vježbe. Paralelno s održavanjem konferencije u Moskvi, održaće se još jedna takva vojna vježba - na tadžikistansko-avganistanskoj granici. Osim toga, Rusija u Tadžikistan isporučuje i novo oružje, između ostaloga i oklopna vozila za nadgledanje.
Sve to jer dio dugoročne strategije Moskve s ciljem stvaranja vojnog zaštitnog pojasa, svojevrsnog "sanitarnog kordona", kaže Kazancev. Najveća briga Moskve je da bi borci Islamske države preko Avganistana mogli prodrijeti na područje centralne Azije, i onda dalje u Rusiju, smatra ovaj stručnjak.
Pritom Moskva jednu stvar redovno i jasno saopštava: Rusija ni u kom slučaju neće poslati svoje trupe u Avganistan - kao što je to svojevremeno učinio Sovjetski Savez. To je predsjednik Vladimir Putin jasno rekao već prije nekoliko godina - kada je NATO na Hindukušu smio da koristi rusku infrastrukturu za snabdijevanje svojih trupa, podsjeća Kazancev.
"Moskva želi da se dogovori s najjačim igračem u Avganistanu. Prije su to bili Amerikanci, a sada su to talibani", objašnjava ovaj stručnjak za područje Avganistana. I dodaje: "Ali niko u Rusiji ne vjeruje u potpunosti talibanima." Sve dok je stanje na Hindukušu nestabilno, Moskva će nastaviti s kombinacijom diplomatije i vojnog zastrašivanja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.