VARŠAVA - Poljska je poslije 14 mjeseci istrage objavila izvještaj o avionskoj nesreći u Smolensku u Rusiji 10. aprila 2010. u kojoj su, pored predsjednika Poljske Leha Kačinjskog i njegove supruge Marije, poginuli svi preostali putnici - 94 člana visoke državne i vojne delegacije i posada aviona TU154.
U izvještaju na 328 strana, koji je već na internetu u poljskoj, ruskoj i engleskoj jezičkoj verziji, isključena je teza kojoj se priklanja brat blizanac poginulog predsjednika, lider opozicionih konzervativaca Jaroslav Kačinjski, da je na predsjednika Poljske izvršen atentat.
"Komisija je isključila prisustvo eksplozivnih materija i otrova na palubi aviona. Svi uređaji u avionu do samog pada funkcionisali su ispravno", kazao je na konferenciji za novinare član komisije pukovnik Robert Benedikt.
Izvještaj kao neposredni uzrok nesreće označava to što je predsjednički "tupoljev" sišao suviše brzo na suviše malu visinu u gustoj magli, u uslovima kada nije bilo moguće da vidi tlo a sa kašnjenjem je preduzeta procedura odlaska na drugi krug iznad aerodroma i pokušaj da se sleti ili ode na rezervni aerodrom.
Po ocjeni stručnjaka, koji su obavili i dva eksperimenetalna leta drugim avionom istog tipa iz flote za prevoz poljskih državnika, na tako slabo opremljenom aerodromu kao što je vojni aerodrom u Smolensku na kome 30 odsto lampi nije funkcionisalo, u toj konfiguraciji terena i sa drvećem koje može da ometa signal radara nije bilo moguće da se iskoristi autopilot, koji je u trenutku nesreće bio uključen.
Posada aviona nije bila upoznata s činjenicom da kada nema sistema ISL za automatsko navođenje ne mogu da slete na autopilotu.
Benedikt je govorio o fatalnim greškama ruske strane - osvetljenje vojnog aerodroma u Smolensku nije bilo kompletno i nije funkcionisalo kako treba, a ruski kontrolori leta davali su poljskim pilotima pogrešne podatke o visini i trasi.
Članovi komisije na čelu sa ministrom Milerom upozorili su na mnoštvo manjkavosti i kršenja propisa u obuci i treningu pilota specijalnog vojnog puka koji prevozi poljske zvaničnike.
Posada se nije sastala kako nalažu propisi dan uoči leta, a navigator nije imao propisani minimlani odmor i cijeli let pripreman je u žurbi.
Kapetan predsjedničkog aviona Arkadijuš Protašuk nije imao iskustva u sletanju na tako jadno opremljene aerodrome.
Vojni aerodrom u Smolensku je Rusija ionako htjela da zatvori, ali je oklijevala jer su ga koristile poljske delegacije koje posjećuju obližnju Katinsku šumu i groblje poljskih oficira, koji su po naređenju vrhuške Kremlja strijeljani na početku Drugog sv,etskog rata.
Komisija nije našla dokaze za jedan od uzroka nesreće o kome govori zvanični ruski izv,eštaj - da je komandant vojnog vazduhoplovstva general Andžej Blašik koji je u trenutku nesreće bio u kabini pilota, ili predsednik Kačinjski, vršio pritisak na pilote da slete pod nemogućim uslovima.
Leh Kačinjski i visoka državna i vojna delegacija išli su na važnu komemoraciju poljskim oficirima strijeljanim u proljeće 1940. godine u Katinskoj šumi.
"Jedini cilj bio je da utvrdimo uzroke i okolnosti nesreće i da izradimo prijedloge mjera kako se ubuduće ne bi ponavljale. Izvještaj ne govori o krivici za nesreću. To nismo razmatrali", kazao je predsjednik Komisije za istragu avionskih nesreća Državne avijacije ministar unutrašnjih poslova Ježi Miler, na konferenciji za novinare na kojoj se predstavlja izvještaj.
Predstavljanje izvještaja prate u posebnoj sali i porodice žrtava koje će nakon konferencije za novinare moći da postave komisiji pitanja.
Vanrednu konferenciju za novinare povodom izvještaja o nesreći u Smolensku zakazao je i premijer Donald Tusk.