Uslovi su izuzetno zahtjevni. Temperatura tokom dana redovno prelazi 43 stepena Celzijusa, a tokom noći naglo pada. Voda je rijetka, dok prašina i pijesak prodiru gotovo svuda.
Ipak, pripadnici elitne grupe ukrajinskih operatera dronova ovoga puta rade iznad zemlje.
Ova grupa ukrajinskih stručnjaka godinama je djelovala u ratnim uslovima u Ukrajini, koristeći dronove za izviđanje i napade. Sada dio njih iste vještine primjenjuje u pustinji na sjeveru Malija.
Oko 15 ukrajinskih stručnjaka raspoređeno je u Maliju, zemlji u afričkom regionu Sahelom kojim upravlja vojna hunta, kako bi pomogli lokalnim pobunjeničkim snagama koje se bore protiv ruskih jedinica. To je dio nastojanja Kijeva da svoje iskustvo u korištenju dronova primijeni i izvan Ukrajine, dok istovremeno razvija saradnju sa grupama koje se suprotstavljaju ruskom vojnom prisustvu u Africi.
CNN je, razgovarajući sa ukrajinskim vojnicima i oficirima uključenim u operacije u Maliju i Libiji, prvi put detaljnije izvijestio o obimu tih aktivnosti na drugim kontinentima.
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe, upoznat sa operacijama, rekao je da je nekoliko ukrajinskih stručnjaka bilo raspoređeno i u Sudanu, dok su vojnici iz Čada, Nigera i Burkine Faso ranije dolazili u Mali kako bi od ukrajinskih vojnika učili o korištenju dronova.
Kada je Iran ranije ove godine počeo napade na američke saveznike na Bliskom istoku, Ukrajina je poslala timove vojnih stručnjaka u najmanje pet zemalja tog regiona. Oni su nekoliko sedmica obučavali lokalne snage za obaranje dronova iranske proizvodnje tipa "Šahed", koje Rusija koristi u ratu u Ukrajini.
Jedan ukrajinski vojnik koji je bio raspoređen u Ujedinjenim Arapskim Emiratima rekao je da su radili u zajedničkim timovima sa lokalnim vojnicima, koji su se kretali uz njih i pratili njihove postupke.
Zauzvrat za razmjenu znanja, Kijev je dobio niz sporazuma o bezbjednosnoj saradnji i obećanja o isporukama municije.
U Sahelu, ogromnom polusušnom području južno od Sahare, situacija je složenija.
Rusija posljednjih godina nastoji da ojača svoje prisustvo u Africi, posebno u Sahelu, regionu bogatom mineralima i državama koje su posljednjih godina doživjele više vojnih udara. Moskva je nastojala da popuni bezbjednosni prostor koji je nastao povlačenjem francuskih i drugih zapadnih snaga, pružajući podršku tamošnjim vlastima u zamjenu za finansijske aranžmane i pristup rudarskim projektima.
U početku je Moskva dio tih aktivnosti povjeravala grupi Vagner, privatnoj vojnoj kompaniji čiji je osnivač bio Jevgenij Prigožin. Nakon njegove smrti 2023. godine, poslije neuspjelog pokušaja pobune u Rusiji, dio struktura Vagnera uklopljen je u ruske državne vojne strukture, uključujući Afrički korpus, koji djeluje uz lokalne saveznike Moskve.
"Ozbiljna prilagodba"
Ukrajinska grupa u Maliju djeluje uz separatističku grupu koja sebe naziva Front za oslobođenje Azavada, a koju uglavnom čine Tuarezi sa sjevera zemlje.
Dvojica ukrajinskih vojnika raspoređenih u Maliju rekla su da njihovi pripadnici nisu direktno uključeni u borbe na prvoj liniji, već pobunjenicima pružaju podršku, obuku i pomoć u planiranju operacija.
"Koordiniram njihove operacije na daljinu. Signal sa njihovog drona dolazi do mene putem interneta, a ja im odmah putem radija govorim šta da rade i kuda da lete", rekao je jedan od ukrajinskih operatera dronova koji se trenutno nalazi u Maliju.
"Odlažu u misije, a zatim se vraćaju kod mene i prolazimo kroz svaki detalj njihovih aktivnosti. Ja ne idem na prvu liniju, to je bilo direktno naređenje mojih nadređenih", dodao je.
Rusija je ranije optuživala Ukrajinu za učešće u napadima u kojima su stradali civili u Maliju, što je Kijev negirao.
Istovremeno, organizacija Hjuman rajts voč objavila je tokom ljeta dva izvještaja u kojima optužuje ruske snage u Maliju za ubistva civila. U još jednom izvještaju navedeno je da su "sve strane" direktno uključene u sukob tokom eskalacije nasilja u aprilu nezakonito napadale civile. U tom izvještaju Ukrajina nije pomenuta.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, upitan prošlog mjeseca o tim navodima, rekao je novinarima da Afrički korpus "djeluje striktno u okviru zakona" i "na osnovu zvaničnih zahtjeva legitimnih vlada afričkih država".
Izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe rekao je da je cilj raspoređivanja u inostranstvu izvršiti pritisak na Rusiju i dovesti u pitanje njenu ulogu bezbjednosnog partnera.
"Naše iskustvo sa dronovima pretvaramo u instrument spoljne politike", rekao je izvor.
Međutim, misija u Africi korisna je i za ukrajinske snage jer im omogućava da opremu i stečena znanja testiraju u potpuno drugačijem okruženju, kao i da partnerima pokažu kako njihovi sistemi i metode funkcionišu u različitim uslovima.
"Prašina i vrućina dovode do toga da oprema brže otkazuje. Filteri, hlađenje, zaštita elektronike, baterije... sve funkcioniše drugačije i zahtijeva ozbiljnu prilagodbu", rekao je izvor, dodajući da se razlikuje i način vođenja borbi.
"U Ukrajini je intenzitet visok, napadi su masovni i pritisak je konstantan. Ovdje se više radi o manevrisanju na velikim teritorijama, zasjedama, kontroli pravaca, djelovanju malih grupa i zavisnosti od poznavanja terena."
Razlike u disciplini i obuci zahtijevaju prilagođavanje na obje strane, rekao je on.
"Mi njih učimo taktici, oni nas uče kako da preživimo i kako da se borimo."
Rusija takođe koristi svoje operacije u Africi za razvoj i prilagođavanje vojne tehnologije. Ove sedmice ruski državni izvoznik naoružanja Rosoboroneksport predstavio je nove rakete i dronove na vazduhoplovnom sajmu El Alamein u Egiptu, a njegov direktor rekao je ruskoj državnoj novinskoj agenciji TASS da je to naoružanje "provjereno" u borbenim uslovima u Africi i na Bliskom istoku.
Raste značaj dronova
Ukrajinski kontingenti u Africi su malobrojni, ali predstavljaju pokazatelj da Kijev sve više računa na iskustvo stečeno u korištenju dronova i njegovu primjenu u međunarodnoj bezbjednosnoj saradnji.
Heni Nsaibia, analitičar za zapadnu Afriku u organizaciji Armed Conflict Location and Event Data, koja prati oružane sukobe, rekao je za CNN da je Mali jedna od zemalja u kojima Rusija sada ima važnu ulogu.
"Obezbjeđuju ključnu podršku režimu", rekao je on, dodajući da su pripadnici Afričkog korpusa imali važnu ulogu u sprečavanju ozbiljnije destabilizacije i mogućeg pada vlasti.
"Ali Rusiji je takođe potrebna ova vojna vlast kako bi mogla da ostane u Maliju", dodao je Nsaibia.
Prve tvrdnje da Ukrajina pomaže Tuarezima pojavile su se 2024. godine. U julu te godine pobunjenici su iz zasjede napali ruske pripadnike Vagnera i vojnike Malija u blizini mjesta Tinzaouaten, na granici sa Alžirom, pri čemu su stradale desetine pripadnika tih snaga.
Andrij Jusov, portparol ukrajinske vojne obavještajne službe, tada je rekao da su pobunjenici dobili "neophodne informacije" za borbu protiv ruskih snaga.
Iako je Ukrajina kasnije negirala značajniju saradnju sa pobunjenicima, Jusovljeva izjava izazvala je reakciju vojnih vlasti Malija, Nigera i Burkine Faso, koje su se obratile Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i optužile Ukrajinu za podršku teroristima.
CNN je od ukrajinske vojne obavještajne službe zatražio komentar za ovaj tekst, ali je upućen na ranije izjave zvaničnika.
Ukrajinski operater dronova rekao je da su ukrajinski stručnjaci pomogli pobunjenicima i tokom preuzimanja strateški važnog grada Kidal na sjeveru Malija ranije ove godine.
Tuareški pobunjenici i pripadnici grupa povezanih sa Al Kaidom izveli su istovremene napade na ruske snage, nakon čega su se ruske jedinice povukle.
Rusko ministarstvo odbrane optužilo je Kijev da je imao ulogu u napadu, navodeći u saopštenju da su "ukrajinski i evropski plaćeni instruktori" prethodno obučavali pobunjenike.
Nsaibia je rekao da je preuzimanje Kidala predstavljalo značajan poraz za vlasti u Maliju i ruske snage koje im pružaju podršku.
"Bio je to veliki udarac, jer su izgubili Kidal i morali da pregovaraju o bezbjednom koridoru kako bi se povukli", rekao je on.
Međutim, Nsaibia je dodao da je situacija mogla biti znatno teža po vlasti u Maliju da nije bilo pomoći ruskog Afričkog korpusa.
Dronovi mijenjaju način borbe
Borbe za Kidal pokazale su koliku razliku dronovi mogu napraviti na ratištu u Maliju i drugim dijelovima Sahela, gdje se sukobi i dalje uglavnom vode na tradicionalnije načine, uz pješadijske jedinice opremljene lakim naoružanjem.
Ukrajinci u Maliju rekli su da je njihova saradnja sa Tuarezima prvenstveno rezultat zajedničkih interesa, a ne nužno političkih ili ideoloških stavova.
"Naša kultura i religija su različite, ali kada se borite protiv istog protivnika, ideološke razlike padaju u drugi plan", rekao je izvor iz ukrajinske vojne obavještajne službe.
Operater dronova rekao je da njegovi lični stavovi i osjećanja nisu važni za njegovu misiju.
Neke od pobunjenika opisao je kao "radikale" sklone tome da iznenada pucaju u vazduh i ponašaju se nepredvidivo.
"Teško je ponekad emocionalno ignorisati određene stvari. Trenutno smo, kojim slučajem, na istoj strani... ako ovi ljudi uspiju da potisnu Ruse, biće nam drago da ih obučavamo", rekao je.
On smatra da svaka operacija koja slabi ruske snage može pomoći Ukrajini u ratu na njenoj teritoriji.
"To vrši pritisak na njih. Cijela ova priča ima i psihološke i konkretne rezultate", rekao je on.
Ruska "flota u sjenci" i ukrajinski pomorski dron
Ranije ove godine grupa grčkih ribara uočila je misteriozno crno plovilo kako pluta u blizini grčkog ostrva Lefkada.
Ispostavilo se da je riječ o ukrajinskom pomorskom dronu koji je nosio eksploziv.
Grčka je uputila zvaničan diplomatski protest Ukrajini, a Kijev se zvanično izvinio zbog incidenta. Istovremeno je ukrajinska strana odgovornost za širi kontekst događaja povezala sa ruskim vojnim djelovanjem i korištenjem takozvane "flote u sjenci", odnosno mreže tankera koja se koristi za transport ruske nafte uprkos međunarodnim sankcijama.
Prema navodima izvora iz ukrajinske vojne obavještajne službe, dron je izmakao kontroli ukrajinskih operatera koji su raspoređeni na sjeverozapadu Libije, gdje se nalaze od kraja 2025. godine.
Njihovo prisustvo u Libiji prvi je objavio francuski javni emiter RFI tokom proljeća. Iako ukrajinska vlada to nikada nije zvanično potvrdila, njihovo prisustvo sada je javno poznato.
Jedan ukrajinski operater pomorskih dronova raspoređen u Libiji rekao je da njegova jedinica koristi međunarodnu vojnu bazu u Misrati kao polaznu tačku za operacije usmjerene protiv ruske "flote u sjenci", dok istovremeno obučavaju lokalne snage.
Kao i operater dronova u Maliju, i on je ranije ove godine regrutovan iz Ukrajine u vojnu obavještajnu službu.
Ukrajina je, prije početka velikog rata sa Rusijom, godinama učestvovala u mirovnim misijama Ujedinjenih nacija u sjevernoj i centralnoj Africi. Posljednjih godina Kijev nastoji da proširi svoje bezbjednosno prisustvo i saradnju na afričkom kontinentu.
Kirilo Budanov, bivši šef ukrajinske vojne obavještajne službe, a sada šef kancelarije predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je 2023. godine da je cilj Ukrajine da se suprotstavlja ruskim snagama gdje god za to postoji mogućnost.
Budanov je ove sedmice ponovo ukazao na širenje međunarodnih aktivnosti ukrajinske vojne obavještajne službe, objavivši na društvenim mrežama poruku u kojoj je istakao njeno djelovanje širom svijeta, od Rusije do Afrike.