VAŠINGTON, TEHERAN - Odnosi između SAD i Irana ponovo su ušli u jednu od najopasnijih faza nakon što je američki predsjednik Donald Tramp poručio da napadi neće biti obustavljeni i da neće biti pregovora dok Iran ne prihvati novi sporazum, a Teheran odbacuje razgovore pod vojnim pritiskom.
Novi napadi produbljuju krizu
- Tramp odbio prekid vojnih udara
- Iran odbacuje razgovore pod pritiskom
- Ormuski moreuz u centru krize
- Region strahuje od eskalacije
- Tržište nafte pod novim pritiskom
Takva razmjena poruka dodatno je udaljila dvije zemlje od diplomatskog rješenja i pojačala strah da bi sukob mogao prerasti u dugotrajniju regionalnu krizu. Sve dublje nepovjerenje povećava rizik od širenja krize na cijeli Bliski istok.
Tramp o pregovorima
Tramp je poručio da pregovora neće biti sve dok Iran ne prihvati američke uslove, prenosi B92.
Prema njegovim riječima, vojni pritisak biće nastavljen sve dok Teheran ne pristane na novi sporazum koji bi trajno ograničio obogaćivanje uranijuma, omogućio stroži međunarodni nadzor nuklearnih postrojenja i spriječio dalje jačanje iranskih vojnih kapaciteta.
Vašington smatra da je nastavak vojnih operacija neophodan kako bi se zaštitili američki saveznici na Bliskom istoku i obezbijedila slobodna plovidba jednim od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca.
Iran odbacuje ultimatume
Teheran odgovara da pregovora neće biti dok traju američki napadi.
Iranske vlasti tvrde da SAD pokušavaju vojnom silom nametnuti političke uslove i poručuju da će na svaki novi napad odgovoriti odgovarajućim mjerama.
Istovremeno, zvaničnici Islamske Republike ponavljaju da su spremni za diplomatske razgovore tek kada prestanu vojni udari i pritisci kojima je zemlja izložena posljednjih mjeseci.
Analitičari upozoravaju da upravo zbog takvih suprotstavljenih stavova mogućnost brzog nastavka pregovora gotovo da ne postoji.
Ormuski moreuz ključna tačka sukoba
Američka vojska saopštila je da je u 8. jula naveče pokrenula nove udare na Iran, sa ciljem da Ormuski moreuz održi otvorenim za saobraćaj, nekoliko sati nakon što je Tramp izjavio da je primirje, koje je bilo potpisano 17. juna, za njega "završeno".
Jedna od ključnih tačaka cijelog sukoba ponovo je Ormuski moreuz, koji je gotovo potpuno obustavljen od 9. jula, a kroz koji prolazi oko petine svjetske trgovine naftom, zbog čega svaka prijetnja njegovom zatvaranju izaziva rast cijena energenata i zabrinutost na svjetskim finansijskim tržištima.
Iran je više puta upozorio da bi, ako bude spriječen da izvozi svoju naftu, mogao ograničiti ili potpuno blokirati plovidbu kroz ovaj pomorski prolaz, prenosi Radar.
Takve prijetnje izazivaju veliku zabrinutost na svjetskim energetskim tržištima jer bi svako ozbiljnije ometanje saobraćaja moglo izazvati poremećaje u snabdijevanju energentima i novi rast cijena nafte i gasa.
Zašto je moreuz toliko važan?
Ormuski moreuz širok je svega oko 50 kilometara na najužem dijelu i predstavlja jedinu pomorsku vezu između Persijskog zaliva i Omanskog zaliva, odnosno Indijskog okeana.
Njime svakodnevno prolaze milioni barela nafte iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Iraka, Katara i Irana, prenosi Reuters.
Zbog toga svaki ozbiljniji sukob u tom području ima posljedice daleko izvan Bliskog istoka, utičući na cijene goriva, transport robe i stabilnost svjetske ekonomije.
Šta žele Amerika i Iran?
Iako obje strane tvrde da žele izbjeći dugotrajan rat, njihovi uslovi za nastavak pregovora trenutno su gotovo nespojivi.
U.S. forces resumed the naval blockade against vessels transiting to and from Iranian ports and coastal areas today at 4 p.m. ET. There are currently more than 20 U.S. Navy warships and hundreds of military aircraft operating across the Middle East. American forces remain… pic.twitter.com/ATRJHlLQNo
— U.S. Central Command (@CENTCOM) July 14, 2026
Vašington insistira da Iran prihvati novi nuklearni sporazum, trajno ograniči obogaćivanje uranijuma, dozvoli strože međunarodne kontrole nuklearnih postrojenja i obustavi podršku saveznicima i oružanim grupama koje djeluju u Libanu, Iraku, Siriji i Jemenu.
S druge strane, Teheran zahtijeva potpuno ukidanje američkih ekonomskih sankcija, prekid vojnih udara i međunarodne garancije da SAD neće ponovo jednostrano odustati od eventualnog sporazuma, kao što su učinile 2018. godine napuštanjem nuklearnog sporazuma iz 2015.
Zbog tako udaljenih stavova stručnjaci procjenjuju da je diplomatski prostor trenutno veoma sužen.
Region u strahu od širenja sukoba
Pored direktnog sukoba Amerike i Irana, zabrinutost izaziva mogućnost da se kriza prelije i na druge dijelove Bliskog istoka.
Footage, reportedly taken during Iranian drone and missile strikes against Kuwait earlier, shows a Shahed-136 impact. The U.S. continues to trade strikes with Iran, as targets inside Bahrain and Kuwait are now bearing the brunt of Iranian fires. pic.twitter.com/AC07mtqi96
— OSINTdefender (@sentdefender) July 15, 2026
Posebna pažnja usmjerena je na Irak, Siriju, Liban i Jemen, gdje djeluju oružane grupe koje imaju bliske veze sa Iranom. Svako novo pogoršanje odnosa između Vašingtona i Teherana povećava rizik od novih napada i otvaranja dodatnih kriznih žarišta.
Istovremeno, zemlje Persijskog zaliva pokušavaju izbjeći scenario u kojem bi se sukob proširio na cijeli region, dok međunarodna zajednica upozorava da bi novi talas nasilja mogao izazvati ozbiljne posljedice po globalnu bezbjednost.
Posljedice bi osjetio cijeli svijet
Svako novo zaoštravanje odnosa između dvije zemlje odmah se odražava na svjetska tržišta energenata i finansijska tržišta.
Analitičari upozoravaju da bi eventualna blokada Ormuskog moreuza ili dugotrajniji vojni sukob mogli izazvati ozbiljne poremećaje u snabdijevanju naftom i gasom, novi rast cijena goriva, povećanje troškova transporta i dodatni pritisak na svjetsku ekonomiju, koja se već suočava sa brojnim izazovima.
Iako diplomatski kanali formalno nisu zatvoreni, posljednje poruke iz Vašingtona i Teherana pokazuju da političko nepovjerenje trenutno nadjačava diplomatiju.
Što sukob bude duže trajao, to će biti manje prostora za kompromis, a više bojazni da bi nova eskalacija mogla zahvatiti mnogo širi dio Bliskog istoka.
