VAŠINGTON - Na listi po zdravlje "najopasnijih" lokacija na našoj planeti, pored Afrike i jugoistočne Azije, sve češće figuriraju SAD i Japan, a pojedini epidemiolozi prognoziraju da svijetu prijete nove nepoznate opasnosti.
U raznim regijama svijeta sve češće se bilježe prave "eksplozije" u posljednje vrijeme uobičajenih infekcija, kao na primjer tuberkuloze otporne na antibiotike, prenose analize epidemiologa svjetski mediji.
Dimenzije i brzina širenja te bolesti primoravaju Svjetsku zdravstvenu organizaciju (SZO) da ovaj problem proglasi za jedan od najvećih, pored malarije, HIV virusa, hepatitisa i sličnih infektivnih bolesti.
Sve ove tendencije, smatraju američki i britanski stručnjaci, u velikoj mjeri zavise od gustine naseljenosti, povećanja međunarodne trgovine, razvoja turizma i putovanja uopšte, kao i primjetnim izmjenama tehnologija u poljoprivredi. Upravo ove promjene u svakodnevnom životu ogromne većine stanovnika od 1940. godine, proglašene su za ključne uzroke katastrofalnog rasta novih infekcija.
U tom smislu posebno se ističu osamdesete godine prošlog vijeka, kada se pojavilo oko 100 novih infekcija.
Prvo mjesto po broju otkrivenih infekcija čvrsto drže SAD, gdje su često opisivani slučajevi nastali na drugim lokacijama. Drugi razlog sumnjivog vođstva Zapada po broju opasnih epidemija su antibiotik-rezistentne infekcije, nastale zbog prekomjernog korištenja antibiotika.
Prema posljednjim podacima, 72 odsto svih zoonoza vodi porijeklo iz divlje prirode, a preostalih 28 odsto su "darovi" domaćih životinja.
Među nima je i virus nipah u Maleziji i mnogo poznatiji SARS, kao i virus ptičjeg gripa kojem se pripisuje kinesko porijeklo. Najsvježiji primjer je ovogodišnja epidemija novog gripa, sa izvorištem u Meksiku.
Zato su na listu "vrućih tačaka" lociranih na osnovu 64-godišnjih posmatranja, pored ekvatorijalne Afrike i jugoistočne Azije, dospjeli i Australija, Evropa i sjeverna Amerika. U cjelini gledano najveća opasnost prijeti od zemalja u razvoju Latinske Amerike, Azije i Afrike. U ovim regijama zabilježene su veoma intenzivne migracije stanovništva i miješanje različitih etničkih grupa, dok je kontakt s raznovrsnim i često divljim životinjama stil života.
U ovim regijama, osim toga, i dalje je veoma loša zdravstvena zaštita, posebno dostupnost medicinskih usluga, dijagnostike i lijekova, posebno mnogobrojnih antibiotika i savremenih antivirusnih preparata.
Autori istraživanja naglašavaju da je za precizniju lokaciju "vrućih tačaka" potrebno mnogo više proračuna, zbog čega planiraju da u perspektivi uporede svoje podatke s najmodernijim klimatskim i demografskim modelima. Oni posebnu pažnju obraćaju i na to da se u posljednje vrijeme moraju uzimati u obzir globalne promjene životne sredine, koje već sada izazivaju nove migracije životinja, koje nose sa sobom i mikroorganizme, izazivače novih bolesti.
Namjerno se izlažu virusu H1N1
Mnogi Amerikanci čine sve što je u njihovoj moći kako bi izbjegli virus H1N1, ali u izvještajima pojedinih medija i na Internetu nagovještava se da neki ljudi tragaju za namjernim izlaganjem virusu na takozvanim žurkama za svinjski grip. O žurkama za svinjski grip raspravlja se kao o načinu da se stekne imunitet na mnogo ozbiljniju vrstu virusa koja bi mogla da se pojavi kasnije. Međutim, ljekari energično upozoravaju da se to ne radi.