Svijet

SAD ponovo gađale Iran, Tramp tvrdi: "Ne ratujemo"

SAD ponovo gađale Iran, Tramp tvrdi: "Ne ratujemo"
Foto: Pixnio | SAD ponovo gađale Iran, Tramp tvrdi: "Ne ratujemo"

​Američka vojska izvela je u petak uveče nove vazdušne udare na jugu Irana, povećavajući strah od ponovnog rasplamsavanja rata u regionu. Predsjednik SAD Donald Tramp opisao je akciju kao "manji udar" na iransku protivvazdušnu odbranu, dok Vašington i Katar tvrde da se pregovori o diplomatskom rješenju nastavljaju.

Tramp je novinarima rekao da su meta bili sistemi protivvazdušne odbrane na ostrvu Kešm, u području Ormuskog moreuza, navodi EuroNews.

"Napravili su nekakav manji protivvazdušni uređaj i mi smo ga uništili za otprilike 15 minuta, možda pet", izjavio je.

Istovremeno je nastojao da umanji značaj vojne akcije, poručujući da SAD "ne ratuju" i da je u razgovorima s Iranom postignut "veliki napredak".

"Sada razgovaramo s njima. Žele da postignu dogovor", rekao je Tramp.

Šta je poznato o udarima na ostrvo Kešm?

Iranski državni mediji izvijestili su da su dvije rakete pogodile područje Suze na ostrvu Kešm. Nisu precizirali mete niti razmjere štete, dok su lokalni stanovnici na društvenim mrežama prijavljivali eksplozije.

Ranije u petak iranska Revolucionarna garda saopštila je da je iznad juga zemlje oborila američku vojnu bespilotnu letjelicu. SAD nisu potvrdile tu tvrdnju.

Novi napad uslijedio je nakon udara u ponedjeljak, koje je američka vojska opisala kao odbrambene. Eksplozije su tada zabilježene na ostrvima Kešm i Hengam, u Ormuskom moreuzu, kao i na području obližnjeg Bandar Abasa na kopnu.

Kako Tramp opravdava vojnu akciju protiv Irana?

Udar u petak prvi je nakon velike pobjede demokrata na izborima na polovini predsjedničkog mandata. U dostavljenom izvještaju navodi se da dio zvaničnika i analitičara izborni rezultat povezuje s protivljenjem birača Trampovoj odluci da uđe u rat s Iranom.

Tramp je ranije u petak, tokom obraćanja na Floridi, branio svoju odluku pozivajući se na bezbjednost Izraela.

"Da sam dozvolio Iranu da ima nuklearno oružje, danas ne bi bilo Izraela", izjavio je, dodajući da bi Izrael bio "zbrisan s lica Zemlje".

Da li su pregovori propali?

Katar je u petak uveče demantovao protivrječne izvještaje o navodnom prekidu pregovora.

"Katarski posrednici ostaju u bliskoj koordinaciji sa Sjedinjenim Državama i Iranom kako bi podržali pregovore koji su u toku", saopšteno je.

Dvojica bliskoistočnih zvaničnika prethodno su rekla agenciji AP da Iran razmatra prijedloge koje je predstavio Katar radi prevazilaženja nesuglasica s Vašingtonom o nuklearnom programu.

Jedan od njih, međutim, naglasio je da Teheran zasad nije spreman da pregovara o nuklearnim aktivnostima dok SAD ne prihvate nekoliko ključnih uslova koje Iran traži u okviru sporazuma o prekidu vatre.

Koje uslove postavlja Teheran?

Iranski nuklearni program ostaje najteže pitanje u pregovorima. Tramp insistira da ono mora biti riješeno u okviru dogovora kojim bi bio okončan rat koji traje duže od osam mjeseci.

Teheran, prije početka nuklearnih pregovora, zahtijeva:

  • Ukidanje američke vojne blokade iranskih luka.
  • Ukidanje sankcija i odmrzavanje imovine.
  • Naknadu ratne štete.
  • Prekid neprijateljstava širom regiona, uključujući izraelske vojne operacije u Libanu.

Riječ je o ustupcima koje je Tramp ranije odbijao.

O čemu su razgovarali Tramp i katarski emir?

Tramp je u petak uveče telefonom razgovarao s katarskim emirom, šeikom Tamimom bin Hamadom el Tanijem.

Prema katarskoj državnoj novinskoj agenciji, razgovor je bio posvećen diplomatskim naporima za smanjenje tenzija i stvaranje uslova za sveobuhvatan sporazum koji bi riješio krizu i obezbijedio regionalnu stabilnost.

Emir je naglasio važnost nastavka dijaloga i diplomatskog rješavanja sporova, sprečavanja dalje eskalacije, slobode pomorske plovidbe i bezbjednosti snabdijevanja energentima.

Istog dana američki ministar odbrane Pit Hegset razgovarao je s katarskim kolegom, šeikom Saudom bin Abdulrahmanom el Tanijem.

Zašto Katar upozorava da se ne smije čekati savršen sporazum?

Katarski premijer i ministar spoljnih poslova, šeik Mohamed bin Abdulrahman bin Džasim el Tani, izjavio je na događaju Univerziteta u Oksfordu da njegova zemlja prethodnih sedmica sarađuje s predstavnicima američke administracije koji imaju iskrenu namjeru da obuzdaju krizu.

Naglasio je da situacija ne može ostati neriješena i da je cilj pregovora spriječiti da događaji izmaknu kontroli.

Dodao je da je tome doprinijelo i postojanje "razumnih glasova u Teheranu".

"Nikada nećemo imati savršen mirovni sporazum, ali ne možemo samo čekati taj trenutak savršenog sporazuma i izbjeći postizanje dobrog dogovora", poručio je.

"Naš angažman nije prestao i neće prestati", dodao je katarski premijer.

Kakve poruke šalje Iran?

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči saopštio je da je tokom dva dana razgovarao s najmanje 12 kolega kako bi objasnio "temeljne stavove" Teherana.

U objavi na Instagramu pozvao je na regionalne bezbjednosne aranžmane "bez miješanja vanregionalnih sila".

Istovremeno je iranska vojska nastavila s oštrom retorikom.

"Nikada nećemo dozvoliti da neprijateljske baze u regionu budu obnovljene", izjavio je u subotu portparol vojske, brigadni general Mohamed Akraminija, prenijela je agencija Fars.

Zašto analitičar upozorava na opasnost šireg rata?

Deni Citrinovic, stručnjak za Iran i nekadašnji šef istraživačkog odjeljenja izraelske vojne obavještajne službe, upozorio je da Teheran ne zastrašuje mogućnost novog sukoba sa SAD i Izraelom.

Prema njegovoj procjeni, Iran bi, u slučaju napada, mogao odmah pokušati da proširi rat na zalivske države, koje vidi kao ranjivu tačku preko koje može izvršiti pritisak na Vašington.

Citrinovic tvrdi i da Teheran unapređuje raketne kapacitete i priprema regionalne partnere, uključujući Hezbolah, Hute i iračke šiitske milicije, za moguće uključivanje.

"Iransko rukovodstvo vjeruje da može izdržati novu vojnu kampanju, nametnuti značajne troškove Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima i na kraju primorati Vašington da prihvati opstanak režima", naveo je.

Kao najveću opasnost izdvojio je mogućnost da dvije strane potpuno različito procjenjuju naredni sukob.

"Glavna opasnost je da Vašington možda zamišlja još jednu kratku vojnu operaciju, dok se Teheran priprema za mnogo širi i potencijalno dugotrajan regionalni rat", upozorio je Citrinovic.

Najčitanije