VAŠINGTON - Američke obavještajne agencije pridavale su "mali značaj" predviđanjima da će Indija da izvede prvu atomsku probu, jer su zaključile da bi taj korak imao minimalan strateški uticaj, proizilazi iz dokumenata s kojih je skinuta oznaka povjerljivosti.
Prema američkim dokumentima, koje je pribavila Arhiva za nacionalnu bezbjednost Univerziteta Džordž Vašington, proizilazi da su i druge zapadne zemlje sumnjale da će Indija izvesti atomsku probu, a samo je jedan japanski diplomata precizno predvidio da će test biti izveden 1974. godine.
Tajni američki obavještajni memorandum, sačinjen 1972. godine, kada je predsjednik bio Ričard Nikson, sadrži konstataciju da je Indija jasno sposobna da proizvede atomsko oružje i priznaje da pripreme za to mogu da "izmaknu njihovoj pažnji".
"Relativno skroman prioritet pridavan je odgovarajućim obavještajnim aktivnostima" oko indijskih atomskih istraživanja i radova, navodi se u memorandumu i dodaje da bi neposredni strateški značaj indijske atomske probe bio zanemarljiv.
U memorandumu se čak tvrdi da bi "ulaskom u nuklearni klub Indija samo dobila satisfakciju pokazivanja svog naučnog i tehničkog napretka", preneo je AFP.
"Međutim, Indija je godinama daleko od posjedovanja kredibilnog sredstva nuklernog odvraćanja protiv svog potencijalnog neprijatelja s nuklearnom sposobnošću - Kine", navodi se u dokumentu.
Nikson je imao probleme u odnosima s Indijom koja je tada naginjala prema Sovjetskom Savezu, jer su se SAD pomirile s Kinom i stale na stranu Pakistana 1971. godine u indijsko-pakistanaskom ratu koji je doveo do nezavisnosti Bangladeša.
Prelistavanjem tajnih američkih obavještajnih papira otkriva se da je američka politika imala i te kakav uticaj da Indija donese odluku o pravljenju atomske bombe, konstatacijom da "nema sumnje" da je Niksonovo saopštenje o putu u Kinu promijenilo kalkulacije Nju Delhija.
Indijska premijerka Indira Gandi rekla je da je atomska proba Pokran-1 u 1974. bila za mirnodopsku upotrebu i pored kritika u inostranstvu.
Indija se proglasila nuklearnom silom poslije druge probe 1998. godine, koja je dovela do toga da i njen rival Pakistan izvede sličnu atomsku eksploziju.
Proba iz 1974. dovela je do nekoliko decenija izolacije Indije na međunarodnom tržištu nuklearnim materijalom, a restrikcije su olakšane tek nedavno kada su SAD krenule u unapređenje odnosa s najmnogoljudnijom demokratskom zemljom na svijetu.
Za razliku od SAD i drugih zapadnih zemalja, iz jednog telegrama koji je sada došao u posjed analitičara vidi se da je japanski diplomata u Nju Delhiju Rjohei Murata obavijestio svoju zemlju da se Indija sprema za nuklearnu probu u pustinji Radžasthana iz razloga "prestiža" i da bi poslala signal Kini.
Međutim, Stejt dipartment je umanjio značaj Muratinog upozorenja, rekavši da on ne predstavlja zvanično gledište Tokija i da su diplomate iz Britanije i Kanade manje uvjerene da će Indija izvijesti atomsku probu.
Kao i u mnogim drugim procjenama američki obavještajni analitičari su omanuli u radu i potcijenili strateški značaj rađanja nove nuklearne sile na potkontinentu, a svojim diplomatskim nedjelovanjem prema Nju Delhiju Vašington je samo ubrzao razvoj njenog nuklearnog potencijala.