VAŠINGTON - Američki državni sekretar Hilari Klinton saopštila je da će Sjedinjene Američke Države suspendovati skoro 30 miliona dolara pomoći novoj vladi u Hondurasu, objavio je "Njujork tajms".
"Stejt department objavljuje okončanje širokog spektra pomoći novoj vladi Hondurasa kao rezultat državnog udara, 28. juna. Državni sekretar je suspendovao pomoć ubrzo nakon udara", navodi se u saopštenju Stejt departmenta, objavljenom u listu.
Klintonova je, takođe, nagovijestila prvi put da SAD možda neće priznati predsjedničke izbore koji su u ovoj centralnoameričkoj zemlji zakazani za novembar, ukoliko svrgnuti predsjednik Manuel Zelaja do tada ne bude vraćen na vlast, piše list.
Istaknuti zvaničnici administracije kažu da Bijela kuća na taj način šalje snažan signal koji svjedoči o njihovom zalaganju za obnovu demokratije u Hondurasu otkako je Zelaja smijenjen i protjeran 28. juna, nakon puča i previranja do kojih je došlo poslije njegovog prijedloga da se pokrene javna debata o ustavnim promjenama.
Međutim, pojedinci smatraju da ukidanje ove novčane pomoći, budući da je ona suspendovana odmah nakon puča, nema praktičnog uticaja, pošto će SAD nastaviti da obezbjeđuju desetine miliona dolara pomoći za razvoj i humanitarne svrhe.
U "Los Anđeles tajmsu" se, sa druge strane, navodi da je Stejt department takođe saopštio da ukida vize za nekoliko zvaničnika i pristalica prelazne vlade u Hondurasu.
Vlada SAD se pridružila ostatku zapadne polutke u osudi Zelajinog svrgavanja u junu i podržala sporazum koji je predložio kostarikanski predsjednik Oskar Arijas za vraćanje Zelaje na dužnost uz ograničena ovlaštenja.
Vlastodršci u Hondurasu su se nadali da će politička kriza biti okončana prijevremenim predsjedničkim izborima u novembru, ali SAD su prvi put upozorile da neće priznati pobjednika tih izbora, a sličan stav prihvatili su Meksiko, Brazil i druge zemlje Latinske Amerike.
De fakto vlasti u Hondurasu, na čelu s Robertom Mičeletijem, odbile su bilo kakav povratak Zelaje u zemlju. Mičeletijeva vlada insistira da je uklanjanje predsjednika bio legalno, jer je zakazao referendum o izmjeni Ustava, kršeći odluku Vrhovnog suda.
Mnogi u Hondurasu su strahovali da je Zelaja, ljevičarski saveznik venecuelanskog predsjednika Uga Čaveza, izmjenom Ustava pokušao osigurati drugi predsjednički mandat iako Ustav dopušta samo jedan mandat.