VAŠINGTON - Režim Bašara al Asada i dalje je na vlasti u Siriji, iako su američki mediji, kao i predstavnici vašingtonske administracije u posljednjih godinu dana nebrojeno puta rekli da su njegovi dani odbrojani, a u SAD ponovo se pokreće debata da li Amerika treba da se uključi u sukob ili ne.
Podrška opoziciji i pobunjenicima nijednog trenutka nije dovođena u pitanje, ali se u američkoj prestonici smatralo da je vlast u Damasku suviše slaba i da neće biti potrebno veće uključivanje SAD u sukob.
Međutim, vijesti koje stižu posljednjih nedjelja, a iz kojih se vidi da se režim stabilizovao i da uz podršku libanskog Hezbolaha, kao i najavljene isporuke ruskog oružja, kreće u kontraofanzivu, ponovo su u Vašingtonu pokrenule priče da li Amerika treba da se umiješa.
Najradikalniji je svakako bivši predsjednički kandidat republikanaca i senator iz Arizone Džon Mekejn, koji je žestoko kritikovao administraciju predsjednika Baraka Obame, založivši se za uspostavljanje zone zabranjenog leta nad Sirijom, kao i za naoružavanje pobunjenika.
"Hezbolah je u akciji, Iranci su tamo, Rusija dotura oružje a mi sijedimo i gledamo", rekao je Mekejn, koji je prošle nedjelje bio u iznenadnoj tajnoj posjeti Siriji, gdje se sastao sa predstavnicima pobunjenika.
Prema njegovim riječima, u njihovim redovima "nije Al Kaida" i oni "nisu ekstremisti".
To je, ipak, ono što najviše plaši Amerikance, što zvaničnici Stejt departmenta često i ponavljaju. "Ne želimo da naoružamo ljude koji će kasnije to oružje okrenuti protiv nas", kažu u zdanju na Fogi Botomu.
Gorko iskustvo sa Libijom, gdje su u septembru prošle godine islamski ekstremisti ubili američkog ambasadora Krisa Stivensa i još trojicu Amerikanaca, i dalje su svježa.
Rast uticaja Al Nusre, grupacije koja je bliska terorističkoj Al Kaidi, izaziva nedoumicu šta činiti u Siriji, čak i u tvrdom krilu Republikanske partije.
Ovu grupu, koja je jedna od najaktivnijih u Siriji, Stejt department je još u decembru prošle godine stavio na listu terorističkih organizacija.
"Veoma sam zabrinut u vezi sa našim uključenjem u rat u Siriji. Ljudi kažu Asad je loš momak. Jeste, ali na drugoj strani imamo Al Kaidu", kaže republikanski senator Rend Pol, koji je predstavnik libertarijanskog krila partije, i jedan od najozbiljnijih stranačkih kandidata za predsjedničke izbore 2016. godine.
On je posebno žestoko kritikivao Mekejna zbog odlaska u Siriju, rekavši da se slikao sa ljudima koji se sumnjiče za otmicu 11 libanskih šiita.
"Mi se nalazimo pred dvostrukom ironijom u Siriji. Prva bi bila, to što bi saveznik trebalo da nam bude Al Kaida. Druga, da stanemo na stranu ljudi koji ubijaju hrišćane", dodao je Pol.
Ipak, dio štampe daje podršku radikalnijim krugovima, pa je tako prošle nedjelje u uvodniku uglednog Boston Heralda ocijenjeno da "opasnost od regionalnog konflikta zahtijeva američku intervenciju".
"Mekejnov odlazak nije značio samo priču sa vođama pobunjenika, već pritisak na Bijelu kuću koja ništa ne čini", naveo je ovaj list.
I pored toga, Obamina administracija za sada ne pokazuju namjeru da se aktivnije uključuje u građanski rat u Siriji.
Ono na čemu se insistira je sazivanjem mirovne konferencije na kojoj bi bile prisutne obje strane - režim Bašara al Asada i pobunjenici.
Državni sekretar Džon Keri je tim povodom bio prije par nedjelja u Moskvi, koja je takođe uključena u dogovore.
Razlike, međutim i dalje postoje. Amerika zahtijeva da mirovna konferencija u stvari znači odlazak Asada sa vlasti, dok Rusija smatra da bi to trebalo ostaviti otvorenim do naredne godine i nekih mogućih izbora.
Za to vrijeme se situacija na sirijskom frontu usložnjava, a prema posljednjim informacijama, vladine snage potpomognute Hezbolahom spremaju se za napad na Alepo, najvećo trgovinsko sjedište zemlje.
Uspjeh ili neuspjeh tog napada, vjerovatno će odrediti i sudbinu mirovne konferencije koja bi u julu mogla da se održi u Švajcarskoj, kao i poziciju Amerike i njenu odluku da li će aktivnije ući u sirijski pakao.