BERLIN - Tvorac njemačkog privrednog čuda Ludvig Erhard imao je plan da od bivšeg Sovjetskog saveza "otkupi" ujedinjenje Istočne i Zapadne Njemačke za 100 milijardi tadašnjih njemačkih maraka, pišu danas njemački mediji, par dana prije proslave 21 godine od ujedinjenja te dvije države.
Njemačka u ponedjeljak proslavlja 21. godišnjicu od ujedinjenja.
Prema pisanju njemačkog nedeljnika "Špigl", Erhard je, kao tadašnji kancelar (od 1963. do 1966.) želio da od Sovjetskog saveza kupi njemačko jedinstvo za 100 milijardi maraka.
Taj plan se, prema saznanjima lista, može rekonstruisati iz do sada neproučenih a od nedavno pristupačnih akata CIA i američkog Ministarstva inostranih poslova, gdje se pojavljuje kao "Erhardov plan".
Amerikanci su, kao upućeni u taj plan, važili za potencijalne posrednike, a sumu za plaćanje Sovjetskom savezu je tadašnji šef Kancelarske službe Ludger Vestrik prenio američkom ambasadoru u Bonu Džordžu Mekgiju - 2,5 milijarde dolara godišnje u toku 10 godina.
Prema tadašnjem kursu, to je bilo oko 100 milijardi maraka, piše "Špigl".
Erhard je tada smatrao da će njemačka finansijska pomoć dobro doći Kremlju i da je ruska privreda pod pritiskom.
Američke diplomate su tada u svojim dosijeima označili plan kao nerealističan i smatrali su da nema skoro nikakav izgled na uspjeh, a tadašnji američki ambasador u Bonu Džordž Mekgi je, kako se navodi, ocijenio da se u tom planu radi o značajnoj političkoj naivnosti.
Erhardova želja da američka vlada taj plan saopšti Nikiti Hruščovu ostala je neispunjena, piše dalje "Špigl".
Njemačka u ponedjeljak slavi 21 godinu provedenu u zajedništvu, a kada je riječ o prazniku ujedinjenja, mediji pišu da je narodu više ostao u sjećanju 9. novembar 1989. godine kada je pao Berlinski zid - kao kraj DDR-a i konflikata istoka i zapada i dan koji simbolizuje prilog običnih ljudi istorijskim promjenama, od oficijelnog parlamentarnog proglašenja ujedinjenja 3. oktobra 1990. godine.
Centralna ceremonija obilježavanja Dana njemačkog jedinstva se, po protokolu, održava u pokrajini koja daje predsjednika Bundesrata, gornjeg doma parlamenta, gdje je zastupljeno 16 njemačkih federalnih jedinica -ovaj put je to pokrajina Sjeverna Rajna Vestfalija, najmnogoljudnija pokrajina u kojoj živi oko 18 miliona ljudi.
Kada je riječ o Njemačkoj, dvije decenije poslije ujedinjenja i poslije hiljada milijardi erva "pumpanih" od braće sa zapada, statistika pokazuje da još nije baš sve "ispeglano" i ujednačeno.
Njemačka danas predstavlja vodeću zemlju EU, a podsjećanja na vrijeme DDR-a kod mnogih izazivaju bolne uspomene na komunizam i progone, ali i nešto ljepše emocije i sjetu na prohujalu sigurnost radnog mjesta u državnim službama ili vožnju tada popularnim "trabantima".