BRISEL - U Briselu danas počinje dvodnevni samit Evropske unije, na kojem bi glavne teme trebalo da budu ekonomski oporavak Evrope i problem imigracije, ali se većina analitičara slaže da novi navodi o američkom špijuniranju ozbiljno prijete da zasjene te teme.
Samit počinje dan nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel pozvala predsjednika SAD Baraka Obamu kako bi razgovarala o otkriću da su američke obavještajne službe prisluškivale njen mobilni telefon, prenio je britanski Bi-Bi-Si.
Francuski predsjednik Fransoa Oland radi na tome da tema američkog prisluškivanja bude stavljena na dnevni red samita, nakon što je prije tri dana francuski list "Mond" objavio da je američka Nacionalna agencija za bezbjednost tajno prisluškivala i snimila više od 70 miliona telefonskih poziva francuskih građana.
Urednik Bi-Bi-Sija za Evropu Gevin Hjuit smatra da bi neki od lidera članica Unije na samitu mogli da zatraže od zvaničnog Vašingtona dodatna obavještenja o aktivnosti NSA u Evropi.
Merkelova je juče izjavila kako želi da američki zvaničnici razjasne u kojoj mjeri su njihove tajne službe sprovodile nadzor u Njemačkoj. Obama je njemačkoj kancelarki sinoć u razgovoru rekao da SAD ne prisluškuju njene razgovore i da to neće raditi ni u budućnosti.
To, međutim, ostavlja otvorenom mogućnost da su njeni pozivi možda bili prisluškivani u prošlosti, navodi Bi-Bi-Si.
Na samitu EU će velika pažnja takođe biti posvećena podsticaju razvoja digitalne ekonomije, koja se smatra od ključne važnosti za privredni rast, pri čemu će britanski premijer Dejvid Kameron zatražiti uvođenje mjera za smanjenje obima birokratskih procedura za poslovanje kompanija.
Šefovi država i vlada Unije će takođe razgovarati o odnosima sa centralnoevropskim zemljama, uoči samita u novembru na kojem bi trebalo da budu potpisani novi sporazumi o pridruživanju i slobodnoj trgovini sa tim državama.
Sporazum sa Ukrajinom je, međutim, i dalje neizvjestan, budući da EU zahtjeva od vlade te zemlje da odobri pomilovanje bivše premijerke Julije Timošenko, osuđene na zatvorsku kaznu od sedam godina.
Svjetske agencije navode da je Janukovič zbog sporazuma spreman da Timošenkovu pusti na liječenje u Njemačku, ali ne i da joj oprosti zatvorsku kaznu. Ukoliko bi joj kazna bila oproštena, Timošenkova bi mogla da se vrati u politiku i bude glavni rival Janukoviču na predsjedničkim izborima februara 2015. godine.