PARIZ/BRISEL - Nakon terorističkih napada, Francuska od Evropske unije očekuje pomoć i solidarnost. I dobiće je tako što će ministri finansija Unije strožije da kontrolišu transfere novca u svojim zemljama
Francuski ministar finansija Mišel Sapin požuruje Evropsku uniju: “Zemlje-članice trebalo bi da sprovedu mjere koje su neophodne kako bi mogli da se preduzmu koraci protiv onih koji finansiraju teroriste“.
Na susretu sa svojim kolegama u Briselu, on je ocjenio da je to sada “prioritet svih prioriteta”.
“Želimo da ohrabrimo Evropsku komisiju da već dogovoreni zakoni u zemljama-članicama što pre stupe na snagu i da što prije počnu da se primjenjuju u praksi”.
U maju, nakon napada na redakciju lista “Šarli ebdo” kao i na jevrejski supermarket u januaru ove godine, Evropska unija donijela je pooštreni zakon protiv pranja novca.
Teroristi ne čekaju
Zemlje-članice EU imaju vremena do sredine 2017. da taj zakon prenesu u svoje nacionalno zakonodavstvo.
“To se mora ubrzati”, upozorio je u Briselu njemački ministar finansija Volfgang Šojble:
“Teroristi nam neće učiniti i uslugu i sačekati da se mi konsolidujemo.” Tako je 28 ministara finansija dalo Evropskoj komisiji nalog da izradi čitav katalog mjera za nadzor i kontrolu kako bi presušili izvore finansiranja terorističkih ćelija u Evropi.
Ali za napade kakvi su izvedeni u Parizu, nisu potrebna velika finansijska sredstva.
Pored toga, još nije jasno da li su teroristi uopšte bili u kontaktu sa ID u vezi sa plaćanjem vozila, putovanja i oružja potrebnog za napade.
Za sada se zna da je jedan od atentatora uzeo kredit u manjem iznosu kako bi mogao da kupi kalašnjikov.
Kako bi se tako male finansijske transakcije otkrile na vrijeme, prije planiranog napada, mora se osmisliti bolji sistem kontrole unutar evropskog platnog prometa.
Volfgang Šojble ukazao je da bi iz elektronskog sistema za novčane doznake mogao da bude razvijen sistem za nadzor.
Pored toga, svaka zemlja morala bi da osnuje posebno obaveštajno odjeljenje, čiji bi zadatak bio da sumnjive slučajeve priprema i proslijeđuje policiji.
Pri tom bi, kako su istakli ministri finansija, sve moralo da se odvija brzo i temeljno.
I dalje važi staro pravilo po kojem “zaštita privatnih podataka ne smije da se pretvori u zaštitu terorista”, naglasio je Šojble.
Ministarstvo finansija SAD je, nakon napada od 11. septembra 2001, uvelo “Sistem za traganje i otkrivanje finansiranja terorista” (TFTP).
Evropske banke već godinama šalju podatke toj američkoj službi, koja, prema mišljenju Evropske komisije, pruža veoma dragocjene informacije. Evropske policije mogu takođe da se obrate američkom Ministarstvu finansija kako bi dobili informacije o finansijskim transakcijama sumnjivih osoba. Ali nekakav evropski TFTP-sistem do sada još nije razvijen.
Kontrola prenosa gotovine preko granice
Njemački ministar finansija ukazao je na to da Evropska unija nema mogućnost da sama suzbije globalno finansiranje terorističke organizacije IS.
“Mi međutim, s naše strane, moramo učiniti sve što smo u stanju da sami uradimo”, naglasio je Šojble.
Ministri finansija su nadležni za bolju kontrolu svih platnih sistema koji se ne odvijaju preko klasičnih banaka.
“Moramo prije svega da se pobrinemo da otkrijemo kako se finansira moguća potencijalna teroristička scena u Evropi. Tu je prije svega riječ o manjim iznosima, koji se prebacuju pripejd-kartama i gotovinom.”
Prema mišljenju ministara EU, u to spadaju i vještačke valute kojima se trguje na internetu, a u koje spada i bitcoins.
Njih, prema mišljenju eksperata, koriste teroristi Islamske države.
U američkim stručnim časopisima može se pročitati da bi ID mogao da izdaje i sopstvenu valutu, koja ima podlogu u zlatu.
Zato je, prema riječima francuskog ministra finansija Mišela Sapina, neophodno bolje kontrolisati trgovinu plemenitih metala.
Na granicama do sada nije bilo potrebno da se prijavljuju sume do 10.000 evra.
Ta suma će u budućnosti biti manja, ali još se ne zna kolika. Pored toga, kako je najavio Šojble, carina i policija će ubuduće pregledati gotovinu ne samo na granicama, već i u unutrašnjosti zemlje.
Ipak, naglašava njemački ministar, “to ne znači da će carinici na svakom uglu da zaviruju u novčanike građana”.
Dodatni problem predstavljaju donacije upućene navodno umjerenim organizacijama. To je veoma teško kontrolisati.
U Njemačkoj je u međuvremenu osuđena banda sitnih kriminalaca koja je novac koji je “zaradila” pljačkama i upadima u kuće i stanove, prosledila Islamskoj državi.
Može da potraje
Ministri EU su, nakon hitnog apela Francuske, željeli da pokažu da su u stanju da deluju brzo i solidarno.
Austrijski ministar finansija Hans-Jerg Šeling primijetio je, međutim, da se radi o “komplikovanoj logističkoj realizaciji”, s obzirom na to da mnoge zakonske smernice koje postoje, moraju da se mjenjaju.
“Koliko poznajem situaciju ovdje u Briselu, to će potrajati. Ali sačekajmo najpre da vidimo u kojoj formi će stići prijedlozi za, recimo, promjenu propisa oko pranja novca”, kaže austrijski ministar.
Drugim riječima, biće potrebno nekoliko godina da novi propisi počnu i da djeluju.
(NN, DW)